Podržavamo izmjene Zakona o strancima i zalažemo se za njegovo brzo donošenje kako bi se olakšale procedure izdavanja dozvola za rad stranih radnika koje traju predugo te produžilo trajanje ugovora o radu. Nepotrebno je uvođenje instituta zadužnica, ne trebamo nove obveze našim gospodarstvenicima, molimo vas da to uzmete u obzir – apelirao je u svom izlaganju Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, na predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i resornog ministra Marina Piletića, na konferenciji „Hrvatska kakvu trebamo: Welcome to Croatia – Izazovi integracije stranih radnika“ u organizaciji Večernjeg lista i HGK održanoj u zagrebačkom hotelu Dubrovnik.
Gospodarstvenicima je posebno bitno brzo donošenje dozvola u sektorima u kojima postoji značajan manjak radne snage: graditeljstvu, turizmu, trgovini, poljoprivredi…
U Hrvatskoj je danas 1,7 milijuna osiguranika, 87.000 nezaposlenih, povijesno najviše zaposlenih i najmanje nezaposlenih. Što je s ovih 87.000? To su uglavnom trajno nezaposleni, manji dio ih možemo vratiti na tržište kroz obrazovne politike no oni su uglavnom trajno nezapošljivi – istaknuo je Burilović te dodao da se HKG zalaže za uvođenje certificiranja agencija za zapošljavanje kroz Zajednicu agencija za zapošljavanje pri HGK. Svrha je urediti status agencija i uvesti kontrole za borbu protiv nelojalne konkurencije te raditi na poboljšanju uvjeta rada za strane radnike.
VEZANI ČLANCI
One bujaju, sad ih je oko 700, možda i više, i vlada nered među njima, budimo otvoreni. Većina je bez ijednog zaposlenog, većini su strani radnici samo brojevi na kojima treba zaraditi proviziju… - otvoren je šef HGK koji kaže kako od zemlje iseljenika postajemo zemlja useljenika. Trenutačno smo zemlja za nižekvalificirane, no otvara se i tema potrebe za višekvalificiranim radnicima. Velika očekivanja imaju i od pronatalitetnih mjera, no napominje da su one dugoročne te će učinci biti vidljivi tek za deset i više godina.
Burilović je sumirao u četiri ključne točke očekivanja gospodarstvenika od donositelja odluka i politike: To su predvidljivost regulatornog okvira, imigracijska i integracijska politika, obrazovni sustav koji prati potrebe tržišta rada te povezivanje demografije i tržišta rada.
Predvidljivost regulatornog okvira je ključna. Mora biti dovoljno fleksibilan kako bi pratio sve brže i učestalije promjene u globalnoj ekonomiji. Kao što svi znamo, potrebe poslodavaca su velike: samo u prvih sedam mjeseci u Hrvatskoj je izdano skoro 132.000 radnih dozvola. Za iduću godinu predviđa se daljnji rast – kaže Burilović te dodaje da su, kad je posrijedi integracija, u HGK još 2014. izdali publikaciju Migracije i razvoj Hrvatske, prezentiravši podlogu za nacionalnu migracijsku strategiju.
Publikacija je „izdržala“ test vremena, zaključci i preporuke danas su aktualniji nego ikada. Prije desetak godina, uslijed zadnjeg vala iseljavanja i još uvijek prisutne recesije, malotko je vjerovao da će Hrvatska u idućem desetljeću potraživati stranu radnu snagu, a da će se višedesetljetni trend ekonomske emigracije promijeniti. U ovom trenutku tražimo smjer kako privući i zadržati kvalitetnu radnu snagu, kako je integrirati u hrvatsko društvo i kako nas same osvijestiti o činjenici da polako od zemlje iseljenika postajemo zemlja useljenika. Velike nade polažemo i u mogućnosti povratka dijela iseljenih Hrvata ili Hrvata druge i treće generacije iz prekomorskih zemalja. Velika su očekivanja i od pronatalitetnih mjera, no treba jasno kazati da je riječ o dugoročnim mjerama čije konkretne učinke na gospodarstvo možemo vidjeti tek za deset i više godina – istaknuo je Burilović te dodao da kao gospodarstvenik ne može ulaziti u prosudbe stručnjaka no vjeruje kako će problematika radne snage, demografije i migracije uz predvidljivu zakonsku regulativu i strateško usmjerenje države sigurno dati rezultat.
HGK je i u ovom području pokrenuo nekoliko inicijativa: u suradnji s Veleučilištem Edward Bernays pokrenuli smo prvi integracijski program za strane radnike Welcome to Croatia. Program potiče bržu integraciju stranih radnika te olakšava percepciju Hrvatske kao poželjne radne destinacije. HGK je izradio analizu zemalja iz kojih bi Hrvatska mogla privlačiti radnu snagu. Pri tome smo se vodili s tri ključna načela: razmotrili smo kulturološki aspekt radi što lakšeg integriranije u hrvatsko društvo, vodili smo računa o relativnoj veličini radne snage u zemljama i o tome da možemo konkurirati s ostalim europskim državama. Analiza pokazuje da uz zemlje srednje Azije poput Azerbajdžana, Kazahstana i Filipina najveću perspektivu pokazuje Južna Amerika, odnosno Argentina, Bolivija i Peru. Navedene države uz već spomenute faktore imaju i potencijal useljavanja Hrvata druge i treće generacije u RH. U tom kontekstu HGK pozdravlja namjeru poticanja povratka Hrvata iz Latinske Amerike, no treba jasno reći da će ostvarivanje značajnijeg povratka hrvatskih građana iz bilo koje zemlje ovisiti ponajprije o rastu hrvatskog gospodarstva te posljedično boljim uvjetima rada i života.
VEZANI ČLANCI
HGK je inicirao i sklapanje sporazuma za koji očekuju podršku izvršne vlasti kojim predviđaju uspostavu Centra za informiranje i selekciju radnika.
Hrvatska bi se putem Centara kao kontaktnih točaka brendirala kao poželjna i sigurna radna destinacija. Trebamo imati i na umu da smo u prilično jedinstvenoj situaciji. Uslijed pogoršanja ekonomske situacije u nekim tradicionalnim hrvatskim iseljeničkim zemljama i objektivnog rasta standarda u Hrvatskoj, uz zemlju političke stabilnosti i solidne kvalitete života, postajemo sve zanimljivija destinacija. Kako potomcima iseljenih Hrvata, tako i drugim stranim državljanima. Tu percepciju i prednost, u idućem razdoblju trebamo i moramo iskoristiti – smatra šef HGK.
Istaknuo je i važnost obrazovnog sustava koji prati potrebe tržišta rada kao još jedne važne karika u ovom procesu.
HGK kontinuirano naglašava potrebu za usklađivanjem obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Smatramo kako ta usklađenost trenutačno nije na zadovoljavajućoj i potrebnoj razini. Držimo potrebnim i dalje poticati cjeloživotno učenje, modernizirati nastavne programe te uvoditi više interaktivnih i praktičnih metoda učenja. HGK u tom smislu naglašava i potrebu za daljnjim ulaganjem u centre kompetentnosti za strukovna zanimanja. Nužno je i uvođenje i jačanje karijernog savjetovanja unutar obrazovnih institucija kao pomoć učenicima i studentima u odabiru obrazovnih putova koji su u skladu s potrebama tržišta rada – kaže Burilović te kao relativno novu temu ističe povezivanje demografije i tržišta rada.
Podsjetio je na povijesno kretanje broja stanovnika na području Hrvatske i upozorio na zabrinjavajuću dobnu strukturu aktualnih 3,8 milijuna stanovnika. Problematične su i regionalne neravnoteže. Primjerice, četiri puta se smanjio broj stanovnika Ličko-senjske županije.
VEZANI ČLANCI
Samo kontinuiranom i planiranom suradnjom između različitih sudionika na strani zakonodavca, izvršne vlasti, akademske zajednice te naših članica, moguć je rast kako nataliteta tako i visoke zapošljivosti, povratka iseljenika te modernog obrazovnog sustava.
Smatra kako je vrijeme za novi nacionalni konsenzus, kojemu ovaj put u fokusu trebaju biti pitanja iz demografije, obrazovanja i tržišta rada.
Da li ovaj lik zna kakav nered vlada u državnim agencijama. Nerad i nered.