Od prvog dana ožujka država će poticati zapošljavanje nezaposlenih osoba prema novim pravilima koja će sutra objaviti Hrvatski zavod za zapošljavanje. Dosadašnja 41 mjera svedena je na devet i u njih se teoretski može uključiti svatko od 239 tisuća nezaposlenih radnika.
Državne će poticaje, slično kao i do sada, dobivati tvrtke koje zaposle radnike s burze, obrazovne ustanove koje ih prekvalificiraju te nezaposleni kroz naknade koje će im se isplaćivati tijekom polugodišnjeg, godišnjeg ili dvogodišnjeg razdoblja korištenja neke od devet mjera.
Ove će godine za poticanje zapošljavanja otići 1,5 milijardi kuna javnog novca, od čega 400 milijuna kuna za korisnike koji su preneseni iz prethodne godine i oko 1,1 milijarda kuna za nove korisnike.
Resorni ministar rada Tomislav Ćorić procjenjuje da će ih biti oko 50 tisuća, a odaziv poslodavaca trebao bi pokazati hoće li dvije najpopularnije mjere – stručno osposobljavanje (SOR) i javni radovi – pasti u drugi plan. Da ne bi bilo zabune, obje te mjere naišle su na plodno tlo i u javnom i u privatnom sektoru jer je sav trošak njihova uključivanja u svijet rada išao na teret države.
HZZ je sada na prvom mjestu korigiranih mjera ponudio objedinjene potpore za zapošljavanje, koje su podebljane za približno tisuću do dvije tisuće kuna, no poslodavci su ih koristili manje nego što su mogli jer su nerado zapošljavali radnike s burze.
Država za svakog zaposlenog s burze poduzetnicima i neprofitnim organizacija koje obavljaju gospodarsku aktivnost nudi 30-75 posto godišnjeg troška bruto plaće. Postotak potpore ovisi o veličini poduzetnika, stručnoj spremi nezaposlenog i njegovu zdravstvenom stanju.
Primjerice, najviše novca može dobiti tvrtka koja zaposli osobu s invaliditetom – 75 posto troška plaće, odnosno od 28.612 do 55.125 kuna! Za ostale radnike godišnja potpora iznosi od 11.794 do 23.037 kuna.
SOR je i dalje atraktivniji jer poslodavac dobiva besplatnog radnika kojemu će morati isplaćivati samo naknadu za prijevoz. Rekonstrukcija postojećih mjera naišla je na oštru kritiku sindikata, najvećim dijelom zbog stručnog osposobljavanja mladih ljudi kroz koje su dosad prošle gotovo dvije pune generacije mladih – više od 70 tisuća.
Sociolog Teo Matković, donedavni zamjernik ravnatelja HZZ-a, naglašava da je nakon 2013. godine većina visokoobrazovanih mladih ljudi počela karijeru upravo stručnim osposobljavanjem, a od ovog mjeseca u taj će vlak uskočiti i približno 22 tisuće nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom.
Nitko ne zna jesu li i ti mladi ljudi među onima koji su nakon jednogodišnjeg rada za sitan novac pobjegli van ili su većinom ostali jer su našli bolje plaćen stalni posao! Panika u građevinskom i turističkom sektoru pokazuje da radnika sa strukovnim zanimanjima nema pa će se tvrtke morati sve više okretati prema starijima ili će iskoristiti ruku koji im je kroz svoje mjere pružila država.
Mladi kojima država plaća godinu dana staža od ožujka će mjesečno primati 2620 kuna, s tim što će im naknadu za prijevoz plaćati poslodavac. Po novome, prijevoz će biti financiran po dva modela: u gradovima s javnim prijevozom pokrivat će se trošak mjesečne karte, a ostalima će se obračunavati 0,75 kuna po kilometru od kuće do posla.
HZZ će kontrolirati da poslodavci koji uzimaju radnike s burze, bez obzira na to zaposle li ih preko potpora ili ih država ‘časti’ besplatnim SOR-ovcima, ne otpuštaju ljude koji kod njih već rade. Zavod se obavezuje da će sve zahtjeve riješiti u roku od 15 dana, što bi bila velika revolucija jer se na potpisivanje ugovora nekad čeka mjesecima.
Država se nada da će nezaposleni biti kreativniji i uspješniji u stvaranju novih radnih mjesta od postojećih poslodavaca pa im nudi više novca ako se nekoliko njih udruži u zajednički poslovni projekt, 35 tisuća kuna dobiva svaka samozaposlena osoba, a 140.000 ili 175.000 ako se udruži četiri do pet osoba. Novost je da će novopečeni poduzetnici kod sebe moći angažirati i dva mlada SOR-ovca.
Također, obrtnici bez zaposlenih i samostalne djelatnosti mogu dobiti novčanu potporu za zapošljavanje jedne osobe uz uvjet da je vlasnik obrta prijavljen na socijalna osiguranja.
Povišica će od ožujka stići i dijelu nezaposlenih koji su ostvarili ili će ostvariti pravo na novčanu naknadu koja će biti 100 do 240 kuna veća od dosadašnje za radnike koji su prije otkaza zarađivali manje od prosječne plaće u državi.
9 mjera za povećanje zaposlenosti
1. Potpore za zapošljavanje
Poduzetnici koji zaposle nezaposlenu osobu dobit će od 11.794 do 55.125 kuna. Veliki dobivaju 30%, mali i srednji 50% a tko zaposli invalidnu osobu 75% godišnjeg troška bruto plaće.
Za VSS 30%, SSS i NKV 50%
2. Potpore za usavršavanje
Poslodavac dobiva od 50 do 70% prihvatljivog troška, najviše 15.000 kuna
3. Potpore za samozapošljavanje
Za nezaposlene koji pokrenu vlastiti posao 35.000 kn, odnosno 45.000 kuna ako angažiraju jednu ili dvije osobe na stručno osposobljavanje.
Udruživanje u obrtu do dvije osobe - do 70.000 kn. Udruživanje u zadruge do 5 osoba - do 175.000 kn
4. Obrazovanje nezaposlenih
Traje 6 mjeseci, a polaznik dobiva 1310 kuna naknade i plaćen prijevoz
5. Osposobljavanje nezaposlenih na radnome mjestu
Do 6 mjeseci: poslodavcu se plaća trošak mentorstva, nezaposleni prima naknadu u visini minimalne plaće
6.Stručno osposobljavanje za rad bez radnog odnosa
Za nezaposlene osobe do navršene 30. godine života koje nemaju više od 12 mjeseci staža u zvanju za koje su se obrazovali i prijavljene su 30 dana u evidenciju nezaposlenih. Mjera traje od 12 do 24 mjeseca
Ograničenje za javni sektor – najviše do 10 % ukupno zaposlenih , privatni sektor – obveza održanja broja zaposlenih
7. Javni rad
Za dugotrajno nezaposlene do 6 mjeseci puno radno vrijeme, do 9 mjeseci nepuno radno vrijeme , subvencija 50-100% minimalne bruto plaće
8. Potpora za očuvanje radnih mjesta
Najdulje 6 mjeseci za pojedinog radnika, najviše do iznosa minimalne plaće
9. Stalni sezonac
Novčana naknada izjednačava se s naknadom koju primaju ostali nezaposleni, najviše 6 mjeseci
>> Stopa nezaposlenosti u siječnju porasla na 15,4 posto, pala u odnosu na 2016.
>> 'Dopustite nam uvoz više vozača stranaca'
Nema tvornica, nitko ništa ozbiljno ne proizvodi, prelijeva se iz šupljeg u prazno, a očekuje se smanjenje nezaposlenosti...ne može se iz ničega stvoriti nešto...toga nema nigdje na svijetu...da mana i prepelice padaju sa neba dok narod 40 godina glavinja u pustinji...za sada pada lova od turizma...pitanje je do kada...a što onda?...što će onda nacija kuhara, konobara, recepcionera i državnih uhljeba izmisliti?...