Četiri milijuna kuna povoljnija ponuda nije bila dovoljna Croatia zdravstvenom osiguranju da dobije posao dopunskog zdravstvenog osiguranja zaposlenika Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Odluka kojom im je dodijeljen posao vrijedan 40 milijuna kuna (protuponuda HZZO je „težila“ 44 milijuna kuna) poništena je nakon žalbe HZZO-a. Trenutačno traje žalbeni postupak Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, jer se CZO žalio na takav ishod.
Razmišljamo o prijavi Republike Hrvatske Europskoj komisiji, kao što je u Sloveniji učinilo dopunsko osiguranje Adriatic Slovenica – otkriva Damir Mihanović, predsjednik uprave CZO-a.
U HZZO-u kažu da su u provođenju natječaja, u čiji su drugi krug prošli samo oni i CZO, uočili cijeli niz nepravilnosti zbog kojih smatraju da je naručitelj pogrešno tumačio i primijenio Zakon o javnoj nabavi.
Stoga je HZZO Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave predložio da donese rješenje kojim se poništava nezakonita Odluka o odabiru za sklapanje okvirnog sporazuma. Kako je žalbeni postupak u tijeku, nismo u mogućnosti iznositi dodatne podatke o postupku – stoji u službenom odgovoru HZZO-a, no upućeni izvori iz te institucije u neslužbenim kontaktima otkrivaju da se iza formulacije „niz nepravilnosti“ kriju njihovi prigovori CZO-u da nema potpisane ugovore sa svim ugovornim ustanovama, što se tražilo u natječaju, te da su 2013. godinu završili s minusom od gotovo 12 milijuna kuna, dok u natječaju stoji da moraju biti sposobni uredno podmirivati sve obveze.
U CZO-u pak smatraju da je njihovih 12 milijuna kuna minusa nakon čišćenja bilance neusporedivo sa 2,5 mlrd kuna duga HZZO-a, što je malo veći problem. S obzirom da im rad regulira Hanfa, vjeruju da mogu lako dokazati da ni njihova grupa Croatija osiguranje, niti CZO nikad nisu bili blizu ugroženosti.
U MORH-u ističu da im je glavni kriterij u natječaju bio cijena, uz prethodno ispunjenje drugih uvjeta.
Ako postupak donesen sukladno rješenju Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave pozitivno završi, neće biti potrebe za novim natječajem – nadaju se u ministarstvu obrane.
Iz Državne komisije nisu se očitovali o detaljima, uputili su tek na već objavljeni dokument - rješenje kojim odbijaju ponudu CZO-a.
CZO Komisiji u žalbi argumentira i da ih naručitelj nije obvezao da sa svakom zdravstvenom ustanovom ili liječnikom privatne prakse moraju imati sklopljen ugovor, već osigurani pacijent mora biti primljen uz predočenje iskaznice dopunskog zdravstvenog osiguranja, bez obzira imala ustanova ugovor o suradnji ili ne. Tako piše i u Zakonu o dobrovoljnom osiguranju koji definira da će tad troškovi dopunskog osiguranja biti obračunati osiguravatelju.
Kako možemo znati da se otvorio dom zdravlja u Novoj Gradišci ili Brezničkom Humu i s njima sklopiti ugovor, ako HZZO nije nas, niti druge osiguravatelje, o tome obavijestio? A oni nas neće obavijestiti jer smo konkurencija – čuje se u CZO-u u kojem kažu da imaju dokaze da ni HZZO u vrijeme natječaja nije imao sve ugovore o suradnji, primjerice, ugovor s Domom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.
Dok se dopunsko osiguranje ne izdvoji iz HZZO-a, a to će biti najkasnije 1. siječnja 2015., HZZO će CZO-u biti istodobno i konkurencija i jednim dijelom - regulator. Zakon nije specificirao tko je nadležan za ovaj prijepor, a Hanfa i AZTN su se očitovali CZO-u da oni nisu.
Robert Ježić je 2009. godine donirao 200 tisuća kuna predsjedničkoj kampanji Ive Josipovića. Predsjednik je kasnije u više navrata kazivao kako će, dokaže li se da je nezakonito stečen, novac vratiti. No nakon što je pročitao pravomoćnu presudu, kaže da da neće. Kazao je kako je uvidio da tvrtka registrirana u Švicarskoj, koja se spominje u nezakonitostima, nema veze s Ježićevim Diokijem koji je njemu dao novac za kampanju.