S ministrom unutarnjih poslova Vlahom Orepićem razgovarali smo dan nakon što je saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost prezentirao planiranu funkcionalnu reorganizaciju MUP-a po kojoj se broj policijskih uprava neće smanjiti na pet, već će ostati postojećih dvadeset.
Ministar kaže da to ne znači da je odluka promijenjena, već da je izabran drukčiji put kako bi se ostvario primarni cilj – povećanje funkcionalnosti sustava smanjenjem zapovjednih i voditeljskih uspravnica, nepotrebno ustrojenih struktura 350, kao i povećanje broja ljudstva u neposrednom policijskom poslu za oko 1500 ljudi.
Je li bilo pritisaka politike da svaka županija mora imati svoju upravu?
Kad se bavite ovim poslom i imate zadan cilj koji želite postići, uvažavate realnost, a jedna od njih su i politički zahtjevi koji u ovom slučaju podrazumijevaju načelnu koegzistenciju 20 policijskih uprava s ciljem koji želimo postići. O toj smo problematici organizirali tematsku sjednicu nadležnog saborskog Odbora. Želimo sve iskomunicirati sa saborskim zastupnicima i zainteresiranom javnošću jer nam je konačni cilj postići konsenzus svih političkih opcija jer su policija i njezino djelovanje javno dobro. Svi sudionici sastanka svjesni su da je policajac na dnu društvene ljestvice kad je u pitanju standard, o čemu već dugo govorim. Zamolio sam ih da se u rješavanje tog problema krene odmah. A u ovom je trenutku najbitnije istaknuti to da je iskazan konsenzus o potrebi najavljene reorganizacije na stručnoj osnovi.
Član saborskog Odbora Milijan Brkić rekao je da mu je drago što se odustalo od prve ishitrene reorganizacije, no da mu sada nije jasno koji su njezini ciljevi osim “smanjivanja glave i pojačavanja tijela”.
Nije se ni od čega odustalo, no ako ga nešto dodatno zanima, vrlo ćemo mu rado objasniti.
Je li bilo kritika na sjednici Odbora?
Apsolutno ne. Bilo je konstruktivnih prijedloga kako dići standard policajcima, poput subvencioniranja organiziranog smještaja za policajce. Razgovaralo se i o zahtjevnom angažmanu policije tijekom turističke sezone, o opremljenosti policije i sličnim životnim i profesionalnim policijskim izazovima. Rekao bih da se otvorila korektna i konstruktivna tematska komunikacija.
Ljudi vam čestitaju zbog toga što nije bilo nereda na utakmici Hrvatska – Ukrajina. Kako ste uspjeli vratiti mir na stadion?
Jednostavno, policija je odradila svoj posao. Mi znamo raditi taj posao i zaštitili smo javni red i mir. Nakon utakmice Hajduk – Rijeka jasno smo poručili da nećemo dozvoliti da bilo tko bilo kome prijeti i ugrožava fizičku ili bilo koju drugu sigurnost. MUP je za suradnju s navijačkim skupinama i pozivam ih da skupa radimo na Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima i da zajedno dođemo do zaključaka. Ali cilj mora biti javna sigurnost u kojoj će navijačke skupine nesmetano bodriti svoje klubove, ali i u kojoj će svi moći bezbrižno pratiti sportske događaje. Od toga ne možemo odstupati. Na utakmici Hrvatska – Ukrajina pokazalo se da možemo drugačije. Poslali smo sasvim drugu, prihvatljivu sliku Republike Hrvatske u svijet.
Na vašem profilu na Facebooku jedan je građanin ostavio komentar da će tribine biti sretne kad se riješimo huligana i kriminalaca u odijelima koji sjede u ložama stadiona te da samo provedba Zakona o sportu to rješava.
Problem u sportu, pogotovo u nogometu, kompleksan je. Smatram da su učinjeni značajni pomaci i da će vrlo brzo doći do promjena i u dijelu problema koji se odnosi na ljude iz svečanih loža, odnosno na vodstvo Hrvatskog nogometnog saveza, na što se konkretno aludira. Očekujem racionalnu reakciju u tom smjeru.
Ostavke na čelu HNS-a?
Nemam kompetencije ni namjeru miješati se u to, ali taj se problem treba riješiti. Generator nezadovoljstva je i u vodstvu HNS-a i to treba javno reći. Sad, kako će to klubovi i sam savez riješiti, vidjet ćemo. Ali što se tiče javnog reda i mira i sankcioniranja nezakonitih radnji osoba iz svečane lože, jasno je da država mora pokazati istu odlučnost kao što je pokazala na ovoj utakmici privođenjem 56 osoba uglavnom zbog alkoholiziranosti.
U Hrvatskoj je u posljednje vrijeme eskalirao govor mržnje. Nakon što je u Čistoj Velikoj sin ubio majku i oca policajca, na Facebooku se našao čovjek koji je javno napisao da ga podržava, potičući na nasilje. Kako to spriječiti?
Polarizacija i radikalizacija društva pogoduju govoru mržnje i obrnuto. MUP je pokrenuo preventivnu akciju “Reci NE govoru mržnje” i odjek je pozitivan. Vrlo je bitno da kao društvo rušimo sve predrasude. Govor mržnje je pošast današnjice, svojstven ljudima koji vjeruju da je za njihove probleme kriv netko drugi i drugačiji, netko koga u konačnici niti poznaju niti razumiju. No bez obzira na uporišta govora mržnje, moramo ići odlučno protiv njega, i to kulturom drukčijeg, tolerantnog načina življenja i međusobnog uvažavanja.
Esdepeovac Arsen Bauk pozvao vas je da zabranite okupljanje koje bi se trebalo održati u Splitu 10. travnja. Hoćete li to učiniti?
Još nemamo nikakav zahtjev, moramo vidjeti o kakvom je okupljanju riječ, ne možemo unaprijed nešto zabraniti ili ne. Pozdravljam njegov potez što me nazvao telefonom i upozorio me na problem, ali taj njegov populizam, što je sve to dao u javnost, jednostavno mi je smiješan. I žalosti me. Hvala mu što mi je skrenuo pozornost, no takav oblik politikantstva ne prihvaćam i ne bih njime bavio.
Glavni ravnatelj policije Marko Srdarević bio je načelnik PU splitsko-dalmatinske kad je na stadionu na Poljudu nacrtana svastika. Jeste li blizu otkrivanja počinitelja?
Znate kako bi u Dalmaciji rekli? Đava odnija više tu svastiku. Mislim da taj problem nema značaj koji mu se pridaje, ali dobio je političku dimenziju. Nije demagogija, intenzivno radimo na tome i imamo naznake da bismo mogli uspjeti.
Treba li država spašavati Agrokor?
Izrada posebnog zakona kojemu je cilj sačuvati radna mjesta zvuči mi uistinu dobro i mislim da ga treba podržati. No, ako je stvarno istina da su uprava i menadžment na čelu s Ivicom Todorićem već dugo vremena falsificirali likvidnost i ako je istina da je dug onoliki kako se govori, onda su svi iz vodstva Agrokora na čelu s Todorićem klasični lopovi. A kad se radi o lopovima, svi su potrebni zakoni napisani.
Kako u Vladi surađuju ministri HDZ-a i Mosta? Sve vrijeme u medijima se spominje napetost i neslaganje u bitnim pitanjima?
Suradnja ministara iznimno je dobra, jasno je tko je za što odgovoran i što treba odraditi. Mi smo s HDZ-om u partnerskom, a ne koalicijskom odnosu. I dok je tako, vjerujem da ćemo uspjeti. Zna se dogoditi da ima nesporazuma i nerazumijevanja, ali komunikacijom se sve riješi. Na određene konkretne probleme ima različitih političkih pogleda i bit će ih. Ipak smo mi i HDZ dva različita svijeta.
Šef SDP-a Bernardić nedavno je za Most kazao da ste klerikalna desnica.
On jednostavno nije upućen, ili je po tom pitanju politički nepismen ili nekorektan, što je najvjerojatnije.
Što očekujete od lokalnih izbora?
Vjerujem da će ovi lokalni izbori biti u znaku neovisnih lista. Trenutačno imamo mentorski politički sustav – imate stranke koje sebe vole zvati velikima i oni imaju svog velikog vođu, mentora, koji doslovno dirigira tko će gdje biti postavljen, od najnižih do najviših razina. Pojava Mosta, uza sva nesnalaženja i propuste kojih je bilo i vjerojatno će ih još biti, promijenila je smjer te političke odgovornosti od mentora prema narodu. Priznao to netko ili ne, ali ta je atmosfera dovela do toga da vođe poput Karamarka i Milanovića uopće nemaju svoj smisao u politici. Vrlo će se brzo to pokazati za još neke vođe.
Mislite na Plenkovića?
Budimo iskreni, da Most nije odradio ono što jest, on ne bi bio predsjednik HDZ-a. I to je činjenica. Stvorio se politički ambijent u kojem je političar njegova profila došao na čelo jedne tako velike stranke. No bitno je da se Most proširio podjednako na sve županije. Ovi lokalni izbori pokazat će da je narodu dosta mentora i političkih tutora. Žele prepoznati sebi vrijedne i politički bliske sugrađane. A ti ljudi koji budu izabrani žele artikulirati interese naroda na državnoj razini. Ključ je uzeti političku odgovornost i preusmjeriti je prema narodu. Fokus je javno dobro i njegovo povećanje, što je preduvjet gospodarskog i drugog napretka. Mi imamo sad trenutak da je javno dobro poniženo, obezvrijeđeno, pokradeno.
Kakve su, realno, šanse kandidata Mosta Marka Sladoljeva za gradonačelnika Zagreba?
Ne želim politizirati, no isticanje Mostova kandidata za gradonačelnika Zagreba izniman je politički iskorak i za Most i Hrvatsku. Možete vi Most voljeti ili ne, ali donedavno smo imali lijevu i desnu Hrvatsku. A nismo imali Hrvatsku. Odnosi se mijenjaju.
Vaš brat Niko Orepić kandidat je Udruge Škanj za gradonačelnika Ploča. Predsjednik Pločanske stranke tvrdi kako ste kazali da ste za brata osigurali podršku od tisuću lučkih glasova koje će dobiti posredstvom prvog čovjeka pločanske luke Ivana Pavlovića koji je svojedobno zagovarao gradnju termoelektrane, čemu ste se vi žestoko protivili.
Ako je istina da postoje snimke ili fotografije mene i Pavlovića, neka ih se objavi, a ja isti tren uz osobnu ispriku javnosti napuštam politiku za sva vremena. Ako to nije točno, isto tražim i od onih koji to tvrde. Što se tiče lokalne politike i kandidiranja moga brata, volio bih da to njega pitate. Tko god ga pozna, zna da nitko na njega nema utjecaj i ja u šali kažem da on nije moj brat, već ja njegov.
Jeste li promijenili mišljenje u vezi s Ustavnim sudom ili i dalje ne vjerujete u ovaj saziv?
Ostajem pri svemu što sam rekao. Ali moram reći da, kad bi policijski službenik napustio mjesto prometne nesreće koju je prouzročio, odmah bi ostao bez posla. No to očito nije praksa u Ustavnom sudu. I još ako dodate druga opterećenja tog tijela, možete misliti koji kredibilitet ima. Definitivno mora doći do demokratskog iskoraka po tom pitanju.
Je li točno da vas je premijer nakon zadnjeg medijskog istupa u kojem ste kritizirali Ustavni sud “oprao”?
Ne. To je moj, a ne stav Vlade ili njegov. I on je to korektno na Vladi i kazao.
Izmjenama Zakona o kaznenom postupku na uštrb pravosuđa tražite veće ovlasti za policiju?
Nakon više od godine obnašanja ministarske dužnosti jednostavno sam uvjeren da izvidne i dokazne radnje u otkrivanju i procesuiranju kaznenih djela treba vratiti policiji. I to pod hitno. Argument je čista kompetencija. Ni državni odvjetnici, a ni suci uopće nisu kompetentni obavljati izvidne i dokazne radnje jer to nikada i nigdje ne uče niti za to imaju potrebnu opremu i sredstva. Samo se u policijskom obrazovnom ciklusu stječu takve kompetencije pa se samo na Visokoj policijskoj školi izučava devet metodologija istraživanja različitih kaznenih djela. Policajac uči tri mjeseca kako napraviti očevid prometne nesreće. Nijedan državni odvjetnik, nijedan sudac nisu ni školski sat posvetili izvidnim radnjama. Vjerujem da tu leži problemi. Proces sve do kaznene prijave treba biti u rukama policije, otprilike onako kako je to u Zakonu o kaznenom postupku bilo do prije 2011. godine. Trebamo uvažavati policijsko znanje i zvanje kao što uvažavamo i svako drugo.
Nemate dobro mišljenje o stanju u pravosuđu. Što mu zamjerate?
Najveći je problem nepoštivanje prava stranaka na pravičan postupak koji u sebi sadržava pravo na suđenje u razumnom roku. Koliki je razmjer povrede tog prava i koliko Hrvatska zbog toga plaća, vidljivo je iz brojnih presuda Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog i Vrhovnog suda. Začuđujuće je i neprihvatljivo da se postupci protiv sudaca – one manjine koja ruši ugled cijele te profesije – ne pokreću ni kad Europski sud za ljudska prava i Ustavni sud utvrde i obrazlože da pojedini suci nisu odgovorno i na vrijeme obavili posao za koji su uredno primili plaću. Zatim, suci za koje su prikupljeni dokazi za osnovanu sumnju da su počinili koruptivno kazneno djelo godinama su privremeno udaljeni s posla i uredno primaju plaću, umjesto da im se u najkraćem roku izrekne stegovna mjera i da ih se trajno odstrani iz pravosuđa. Kao ministra unutarnjih poslova najviše me boli nekažnjavanja sudaca za nerad u kaznenopravnoj zaštiti policijskih službenika. Postoje brojni slučajevi da suci nisu riješili prijavu i da su postupci protiv okrivljenika otišli u zastaru. Također, iako zakon zbog težine nekog djela ne predviđa mogućnost izricanja opomene, takvih slučajeva ima u praksi, što pokazuje nedopustivu toleranciju sudaca u slučaju napada na predstavnika državne vlasti. Ne napadam časne i poštene ljude, ali mi moramo krajnje otvoreno govoriti o problemima u našem društvu, ako ih mislimo rješavati.
Pa ministar pravosuđa je iz kvote Mosta. Vjerujete li da će ministar Šprlje uvesti red?
Uvest će mnoge promjene. Ima energiju, potporu i zna kamo ide.
Kritizirate sudstvo, a vaš pomoćnik iz kvote HDZ-a Damir Trut kazneno je prijavljen za namještanje poslova razminiranja.
Ne bi bilo u redu prejudicirati odgovornost.
Ali protiv njega je prijavu podnijela policija. Znači li to da im ne vjerujete?
Postupak je pri DORH-u i ne bi bilo korektno da ja nešto kažem.
Kakve sigurnosne provjere prolaze članovi vašeg najužeg tima? Jeste li uopće znali za kaznenu protiv Truta?
On je predložen i formalnopravno nema ograničenja da bude postavljen. Za prijavu nisam znao, ali ona nije razlog da bi se moglo spriječiti njegovo imenovanje. Možda odgoditi na neko vrijeme.
Što je bilo s vaša dva prethodna pomoćnika – Paradžikom koji je “trajao” samo sedam dana i Faletarom koji je na toj dužnosti bio šest mjeseci?
Paradžik je otišao na osobni zahtjev, iz objektivnih razloga. Faletar je bio u kvoti prijašnje Vlade, s politikom je došao i otišao.
Policijski sindikati sve vrijeme upozoravaju da u MUP-u nešto nedostaje – pancirke, vozila, a predsjednik Nacionalnog sindikata policije Nikola Kajkić proziva MUP da nije dana zaštita policajcu kojem je iz zatvora prijetila albanska mafija.
Točno je da nedostaje dosta toga, ali dosad smo puno toga riješili. I rješavat ćemo. Organizacija posla nije dovedena u pitanje, zamjena vozila je u tijeku. A što se tiče Kajkićeve izjave, ne znam uopće koga taj čovjek predstavlja.
Uz reorganizaciju MUP-a najavili ste i reorganizaciju Hrvatskog centra za razminiranje koji je već godinu i pol bez Upravnog vijeća. Mungosi najavljuju prosvjede i tvrde da ste im osobno obećali da će svi biti primljeni u HCR, a ništa se ne događa.
Čeka se odluka Vlade o sazivu Upravnog vijeća. A reorganizacija je u tijeku, bit će zadovoljni svi djelatnici. Drastično ćemo smanjiti administraciju, a oni koji se bave razminiravanjem nastavit će svoj posao. Idemo u smjeru da se Mungosi pripoje HCR-u, ali taj ćemo tehnički model ostaviti novoj upravi.
Što je s preustrojem Državne uprave za zaštitu i spašavanje?
Došli smo do novog čelnog čovjeka – Dragana Lozančića, profesionalca koji će do kraja godine detaljno snimiti stanje i potrebe DUZS-a i napraviti prijedlog reorganizacije.
Kako surađujete s Lozančićem?
Iznimno dobro. Pa on je na moj prijedlog i postavljen.
>>'Odavanje počasti braniteljima zapravo je izlika za proslavu obljetnice NDH'
>>Što donosi novi zakon? U 2 godine skupili ste 12 bodova - idete ponovno na vozački!
Srušio si poštena čovjeka i još se hvališ s time......