Do subote 14. studenoga svima koji su digli kredite u švicarskim francima na kućnu će adresu stići preporučena pošiljka iz banke sa svim informacijama što će im donijeti konverzija kredita prema zakonima koje je jučer prihvatila Milanovićeva vlada. Premijer i njegov ministar financija izjavili su da su predloženim zakonima "riješili problem kredita" u švicarskim francima, no bez obzira na njihov optimizam i velika očekivanja zaduženih građana, za takav zaključak ipak treba pričekati da se vidi hoće li banke osporavati zakon na Ustavnom sudu.
Kazne do 200.000 kuna
Krediti u francima izjednačit će se s kreditima u eurima, i to tako što će se otpisati tridesetak posto glavnice kredita i na dobiveni iznos zaračunati eurske kamate. Preplaćeni iznos kredita, ako ga bude, iskoristit će se za otplatu sljedećih rata, a preporučene pošiljke iz banaka svakom će od 60-ak tisuća dužnika otkriti stanje njegove kreditne partije. Procjene o preplaćenom iznosu za stambene kredite kreću se od nekoliko tisuća pa i do 40 tisuća kuna. Zakon stupa na snagu 30. rujna, bankama je dan rok od 45 dana da pripreme i dostave izračune, dužnicima još 30 da se odluče prihvaćaju li konverziju, a negdje oko Nove godine počele bi prve otplate rata po novim uvjetima. Ne budu li poštovali rokove, banke riskiraju kazne od 80.000 do 200.000 kuna. Vlada je uvjerena da zakon može proći na testu ustavnosti, ali isto tako Ustavni ga sud može srušiti i prije nego što dužnici dobiju preporučene pošiljke na kućne adrese.
Preživi li zakon do Nove godine, daljnji ishod sudskog spora banaka i države više neće biti briga dužnika nego Vlade i državnog proračuna, koji će morati progutati gubitak banaka dokažu li banke da je zakon pravno neodrživ. Vlada procjenjuje da će banke otpisati oko sedam milijardi kuna glavnice. HNB će u ponedjeljak objaviti precizne financijske učinke konverzije na bankarski sustav, a jednokratni gubici banaka bit će, kažu, bitno veći od prvobitne procjene jer se mijenjao režim konverzije u odnosu na početnu najavu, vjerojatno više od 8 milijardi kuna. Također, u postupak pretvaranja kredita uključeni su i krediti obrtnika, poljoprivrednika, krediti pod ovrhom i slično. Vlada uz prijedloge zakona nije predočila simulacije koliko će se smanjiti rate dužnika, a u HNB-u procjenjuju da najmanje preplate mogu očekivati građani koji su se zadužili 2005. godine i ranije, dok će najbolje proći ljudi koji su podigli kredite 2007.
U vrijeme dok je Vlada donosila zakon o konverziji kredita, u Hrvatskoj narodnoj banci gostovao je guverner središnje banke Finske i član Upravnog vijeća Europske središnje banke Erkki Liikanen, koji je probranoj publici financijaša održao predavanje o dometima monetarne politike.
– Imam dovoljno iskustva da znam kako nije pametno kao gost komentirati poteze izvršne vlasti – odgovorio je Liikanen na novinarsko pitanje jesu li mu poznati problemi koje Hrvatska ima zbog kredita u francima. Liikanen se u nekoliko sekundi ipak predomislio i prepričao iskustvo svog oca. Otac danas 65-godišnjeg guvernera došao je ranih osamdesetih kući i pohvalio se sinu da je našao jeftin kredit, i to u njemačkim markama. Liikanenu je, kaže, bilo čudno da banke nude jeftine kredite u tuđoj valuti te savjetovao oca da bude oprezan. Ovaj ga nije poslušao i cijela je priča "završila jako loše". – Tko god posuđuje novac u stranoj valuti, mora biti svjestan rizika u koji ulazi i dobro se informirati o posljedicama – kazao je finski guverner. Vujčić je samo najavio nove izračune za ponedjeljak.
Bili smo oprezni
– Nama su građani prvi i drugi, a trećeg nema. U tri i pol godine vrlo smo oprezno, vrlo obzirno, računajući sve moguće pojave i nuspojave prilazili problemu, išli korak po korak. Nismo podgrijavali tenziju, nismo udarali po bankama, ali što je puno, puno je! Sve ove godine jedini dobitnik, zlatni dobitnik su banke. One žive dobro i od hrvatske države, ne samo od građana, i ne može im biti loše. Ovo će pogoditi i bankarske menadžere koji će zbog drukčijeg prikazivanja (računa dobiti / gubitaka) imati manje bonuse i manje plaćetine. I to je činjenica. Nekome u opoziciji to je krivo – istakao je Milanović.
>> Bankarski menadžeri imat će manje bonuse i plaćetine, a nekome u oporbi je zbog toga krivo
>> U slučaju franak odlučuju i ministri s kreditom u švicarcu
Bravo Milanoviću, bravo Lalovcu...dok je Kosorica nudila neke balone za franke, dok Karamarko nudi crnogorski model i štiti interese banaka, Vi ste prvi koji ste stvarno zaštitili građane i onemogućili banke da do kraja pljačkaju ovaj jadni narod...baš mi je gušt čitati sve one koje banke plaćaju kako sada kukaju i prijete nekakvim sudovima, mogu se banke žaliti upravi vodovoda ko i mi dužnici u francima što smo se mogli žaliti dok su nas derali...nadam se samo da će ljudi znati prepoznati tko im je stvarno pomogao a tko zastupa krupni kapital i pametno na izborima odabrati one koji pomažu narodu a ne one koji ne znaju ni dvije rečenice u intervjuu sastaviti...