Na inzistiranje Mosta u zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina ušla je i odredba koja bi trebala ujednačiti cijene pristupa javnoj telekomunikacijskoj mreži za sve operatore i u svim krajevima Hrvatske. Vlada je, naime, prihvatila amandman po kojem će HAKOM u rješavanju sporova “u najvećoj mjeri voditi računa o ujednačenosti cijena pristupa i zajedničkog korištenja fizičke infrastrukture svih mrežnih operatora”. U Mostu tumače da su time stali na kraj manipuliranju cijenom gradnje optičke infrastrukture.
Minipobjeda Mosta
– Na taj će se način spriječiti da neke lokalne samouprave preplaćuju izgradnju infrastrukture, a neke da čudnim dealovima dobiju bolju cijenu. Ujedno će se omogućiti da se za te poslove natječu i drugi izvođači osim onih koji su kooperanti s T-Comom – uvjeren je Nikola Grmoja.
U HAKOM-u, međutim, tvrde da takav amandman nije u skladu s europskim smjernicama. Šef HAKOM-a Dražen Lučić podsjeća da u Hrvatskoj može biti i više stotina mrežnih operatora, a to su svi koji imaju prikladnu infrastrukturu za izgradnju novih širokopojasnih mreža.
– Dođe li do problema oko cijene, HAKOM rješava spor na temelju ovlasti koje su već navedene u zakonu, a koji već nalaže da se pri donošenju odluke vodi računa o načelu razmjernosti uključujući i određivanje pravičnih i razmjernih uvjeta pristupa, a prema potrebi i cijene – kaže Lučić.
Ističe da HAKOM pri određivanju cijene mora uzeti u obzir poslovni plan mrežnog operatora i ulaganja u njegovu fizičku infrastrukturu. Vladino prihvaćanje spornog amandmana može se tumačiti kao “minipobjeda” Mosta s obzirom na njihove već javne nesuglasice s HDZ-om oko izgradnje infrastrukture koja bi svim građanima u Hrvatskoj omogućila spajanje na brzi internet, onaj od najmanje 30 megabita u sekundi. U Mostu smatraju da je riječ o strateškoj infrastrukturi koja bi trebala biti u vlasništvu države, dok je HDZ skloniji ideji nadogradnje postojeće mreže, većinom HT-ove.
SDP prijavio sukob interesa
U cijelu priču jučer se uključio i SDP, čiji je zastupnik Bojan Glavašević podnio prijavu Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa protiv suradnice premijera Plenkovića Tine Mišetić. Zamjenici predstojnika ureda premijera Glavašević zamjera što je sjedila na sastanku na kojem je Plenković s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel razgovarao i o izgradnji optičke mreže. Podsjeća da su roditelji Tine Mišetić visokopozicionirani u HT-u – majka joj je direktorica sektora, a otac zamjenik predsjednika Nadzornog odbora.
>> Grmoja: Hrvatska postaje zarobljenikom međunarodnih interesnih skupina