Izglasavanje Zakona o životnom partnerstvu prošlog ljeta vjerojatno je najvažnija socijaldemokratska odluka Kukuriku vlade u cijelom mandatu. Nakon godina i godina borbe, povorki ponosa, osuda, razbijenih glava, referenduma o braku... Hrvatska se našla na pravoj strani povijesti.
Danas, ni pola godine od stupanja zakona na snagu, imamo 30-ak gej i lezbijskih obitelji koje su svoje veze ozakonile i koje sada imaju znatno sigurniju i sređeniju životnu situaciju. I o sklapanju životnih zajednica više gotovo nitko i ne govori.
No i taj zaista veliki korak naprijed za LGBT udruge samo je dobivena bitka. One tek sad kreću u borbu za potpunu ravnopravnost, pa i za po mnogima najkontroverznije pravo istospolnih parova – pravo za posvajanje djece.
Odbačeni amandman
– Posvajanje je jedino područje gdje su životni partneri diskriminirani, dok novi institut partnerske skrbi omogućuje pristup ostvarenju prava i obaveza nebiološkim roditeljima – kaže Daniel Martinović iz Zagreb Pridea. Udruga je već predlagala posvajanje u radnoj skupini, ali u Saboru je samo 30-ak zastupnika glasalo za taj amandman tako da je, drži Martinović, to očito pitanje političke volje ministra i većine.
Hoće li i to pravo, za mnoge izrazito sporno, istospolni parovi dobiti, teško je reći. Broj zemalja u Europskoj uniji u kojima i istospolne zajednice mogu posvajati djecu raste. Trenutačno je to, kažu u Zagreb Prideu, dopušteno u Andori, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Islandu, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Norveškoj, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Moguće posvajanje partnerova djeteta (partnerska skrb) dopušteno je u Njemačkoj, Finskoj, Sloveniji, Austriji i Estoniji, a planiraju ga, tvrde u Prideu, uvesti i Irska, Češka i Švicarska.
– Prije nekoliko dana austrijski ustavni sud donio je odluku kako je zabrana posvajanja istospolnim parovima protuustavna. U Finskoj je u prosincu 2014. izglasana bračna jednakost i zakon će stupiti na snagu u ožujku 2017., a svoje će zakone ove godine vjerojatno promijeniti i Njemačka i Portugal – kaže Martinović.
Kako doznajemo od pravnog stručnjaka koji se bavi ovom tematikom, postoje dva načina na koja bi LGBT zajednica to pravo mogla izboriti. Prvi je put klasična politička borba i usmjeren je na izmjene postojećih zakona koji im uskraćuju mogućnost posvajanja. U tom scenariju LGBT zajednica vjerojatno bi prvo pokušala podići podršku javnosti, u čemu iskustva već imaju. A i konkretni trenutak i vrijeme idu im, drži, naruku jer može se očekivati da će s vremenom porasti broj sudskih odluka o partnerskoj skrbi nad djecom partnera. Kao što se može očekivati da će s vremenom javnost prihvatiti takve obitelji kao dio svakodnevice.
S druge strane, posvajanja u istospolnu zajednicu već su postala nešto uobičajeno u demokratskim državama koje hrvatsko društvo predstavlja kao uzor i to ne treba zanemariti.
Drugi je scenarij borba za prava pred Ustavnim sudom. No to je dugotrajan i materijalno mnogo zahtjevniji put.
– Ali nakon što je austrijski ustavni sud donio odluku da je zabrana posvajanja istospolnim parovima protuustavna, šanse da i hrvatski Ustavni sud učini nešto slično nisu isključene. Još će teže biti tvrditi da hrvatski Ustavni sud neće donijeti sličnu odluku nakon što njemački ustavni sud, kao najugledniji sud te vrste u Europi, donese takvu odluku koja se očekuje dulje vrijeme – kaže pravni stručnjak.
Istog je stajališta i Peđa Grbin, SDP-ov predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Praksa drugih europskih zemalja, pogotovo Austrije i Njemačke, u koje se Hrvatska ugleda, nije od jučer, kaže, i zato smatra da je samo pitanje dana kada će i posvajanje doći na red.
No i u slučaju neuspjeha pred Ustavnim sudom uvijek postoji mogućnost pravne bitke u Strasbourgu. Europski sud za ljudska prava, kaže pravni stručnjak, već dva desetljeća inzistira na stajalištu kako istospolne obitelji moraju imati sva prava kao i heteroseksualne obitelji pod uvjetom da su u usporedivom pravnom i društvenom položaju. A nije naodmet i što Strasbourg jako dobro prati što se u takvim predmetima događa pred nacionalnim ustavnim sudovima.
– Ako dovoljan broj nacionalnih ustavnih sudova s ugledom poput njemačkog ili austrijskog zabranu posvajanja smatra diskriminacijom, vjerojatnost da će takvo stajalište zauzeti i Strasbourg je i veća – smatra pravni stručnjak.
No, koliko god situacija u okruženju išla u prilog LGBT udrugama, borba za ovo pravo, vjeruje politički analitičar Žarko Puhovski, ipak će se odužiti. Razloga je nekoliko. Kao prvo nijedna parlamentarna većina neće se, drži Puhovski, upuštati u tu raspravu u izbornoj godini. A i ljevici, koja je u strahu od desnice, trenutačno su važnije druge stvari.
– A pitanje je i tko će pobijediti na parlamentarnim izborima. Ako nova većina bude desna, šanse za tako nešto su manje. A korak je unatrag i odluka o suspendiranju Obiteljskog zakona – kaže Puhovski.
Motivi su im manji, dodaje, s obzirom na to da se Zakonom o životnom partnerstvu ipak nešto postiglo. No za nekoliko godina, kako i zemlje u okruženju budu davale ta prava, i kod nas će se, vjeruje Puhovski, probuditi apetiti.
Dosad provedena istraživanja pokazala su kako u Hrvatskoj velik broj građana zapravo ne poznaje nijednu LGBT osobu, dok oni koji ih poznaju pokazuju puno više razumijevanja za njih. To je dokaz da bi više "coming outa" trebao biti cilj LGBT udruga i da, osim gej anonimusa, trebamo i prvog gej glumca, gej političara, pjevačicu... Bit će zanimljivo vidjeti što će pokazati i veliko istraživanje na temu "Roditeljstvo LGBT populacije u Hrvatskoj" koje provodi nezavisni tim stručnjaka uz potporu Ministarstva socijalne politike i mladih.
Djeca iz hetero brakova
Većina roditelja koja je sudjelovala u istraživanju, kaže psihologinja Sandra Tolić, biološki su roditelji i njihovi partneri, a najviše bioloških roditelja ima djecu iz prijašnjih heteroseksualnih veza ili brakova. Međutim, imali su i parove koji su postali roditelji umjetnom oplodnjom ili posvajanjem.
Da će sama ideja da pravo posvajanja imaju i istospolni parovi naići na brojne protivnike, nije sporno. Željka Markić iz udruge U ime obitelji naglašava kako su i znanstvena istraživanja i životno iskustvo pokazali da je u najboljem interesu djeteta da odrasta uz oca i majku, a kad to nije moguće, da odrasta u zajednici najsličnijoj onoj u kojoj dijete može nastati. U Hrvatskoj, kaže Markić, na svako dijete dostupno za posvajanje dolazi sedam bračnih parova koji čekaju da ga posvoje, a hrvatsko je društvo, dodaje, prije godinu dana na referendumu o braku jasno izrazilo svoj odnos prema braku i obitelji.
>> ORaH predstavio svoj prijedlog politike unaprjeđenja prava LGBT osoba
građani su na referendumu rekli što misle o tome!