Hrvatska je spremna za veći priljev migranata i izbjeglica, poruka je sa stručnog skupa "Izbjeglička kriza – pojmovi i prava" u Hrvatskom saboru u organizaciji pučke pravobraniteljice Lore Vidović.
Pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu Zlatko Sokolar objasnio je da je šest tisuća policijaca raspoređeno na nadzor hrvatskih granica, no zasad nema većih gužvi na granicama. U ovom trenu je, dodaje, spremno 3000 mjesta za prihvat prvog većeg vala izbjeglica, a riječ je uglavnom o policijskim objektima otvorenog ili poluotvorenog tipa,
- Po svim relevantnim informacijama, u Hrvatsku se neće preliti izbjeglički val koji sada ide prema Mađarskoj. Svaka država članica EU trebala bi registrirati svaku osobu koja ulazi na njeno područje, no mnoge zemlje tu nisu postupale kako su trebale. Hrvatska neće raditi pogreške koje smo vidjeli u drugim zemljama, spremni smo za prvi val izbjeglica i svako daljnje postupanje po tom pitanju – kazao je Sokolar te dodao kako je zasada zabilježeno tek nekoliko pojedinačnih ulazaka izbjeglica, kako na istočnoj granici prema Srbiji, tako na samom jugu Hrvatske. Potvrdio je tako da je u Hrvatsku prije dva dana ušlo osam Sirijaca koji su smješteni u hotelu Porin.
Policija će, pojašnjava Sokolar, napraviti sigurnosni pregled svih migranata koji dođu na naše granice, zatim ih vodi do registracijskih centara na registraciju, nakon čega će im se osigurati liječnički pregled i ostala pomoć.
- Ovisno o obavljenim razgovorima s njima i njihovim željama, migranti će se usmjeravati na lokacije i objekte predviđene za njihov smještaj. Kritični moment u cijeloj priči je ljudski faktor, odnosno što s ljudima koji odbijaju pomoć i traže otvaranje koridora za siguran prolaz dalje prema EU. Hrvatska je spremna poduzeti sve da im se pruži humanitarni dio pomoći, smještaj ili utočište, ali veliki dio njih bira točno određene zemlje u koje žele ići, a koje su možda već zatvorile svoje granice. Znači, nama nije problem smještaj, nego način zadržavanja tih ljudi – priznaje Sokolar.
Budući da mnoge izbjeglice neće tražiti azil u našoj zemlji, što znači da su prema propisima u nezakonitom boravku u zemlji, predstavnike Centra za mirovne studije zanimalo je hoće li naši građani koji im odluče pomoći trpiti ikakve prekršajne sankcije za to.
- I mi pomažemo na moru bez obzira na status koji te izbjeglice imaju, iako bi to bio prekršaj. No danas je drugačija situacija i za taj dio humanitarnog pomaganja ne bi trebalo biti prekršajne ni kaznene odgovornosti. Naravno, bitno je da u cijeloj priči nema kriminalne namjere niti potencijalne dobiti – odgovorio je Zlatko Sokolar.
Katarina Hodak iz Ministarstva vanjskih poslova pozvala je sve organizacije koje mogu i žele pomoći da se jave u Ministarstvo koje zajedno s MUP-om koordinira cijeli proces oko prihvata izbjeglica. Uvjerena je da će MUP prvi priljev izbjeglica dobro odraditi.
- Nakon toga treba kvalietno odraditi integraciju izbjeglica kako ne bismo dobili nove socijalne slučajeve – naglasila je Hodak.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) radi registar stambenih objekata koji bi se mogli dati osobama koje dobiju azil, međutim većina tih stanova je u dosta lošem stanju, potrebna su odrađena ulaganja u stanove kako bi se osposobili za život.
- S obzirom na težinu situacije, sve treba napraviti žurno, u roku od dva do tri mjeseca. Financije su tu poseban problem, za sve su potrebna određena financijska sredstva koja trenutno nemamo – pojasnili su iz DUUDI-ja.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović naglasila je kako je ovo prvenstveno humanitarno pitanje, iako se ne smiju zanemariti ni sigurnosni aspekti cijele situacije.
Predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Terence Pike naglasio je da je tijekom prošle godine prisiljno raseljeno čak 60 milijuna ljudi u svijetu, te kako je Turska najveće i glavno prihvatilište izbjeglica. Smatra da ne treba zanemariti činjenicu da je Mađarska za sutra najavila zatvaranje granica i strože mjere prema izbjeglicama, što bi, naglašava on, moglo rezultirati većim priljevom prema Hrvatskoj. Čak 40 posto od ukupnog broja izbjeglica čine djeca, a 12 posto trudnice, zbog čega posebno treba biti human u cijeloj krizi. Hrvatska se, ustvrdili su sudinici stručnog skupa, pokazala humanom, građani skupljaju novac i pomoć koju šalju u susjedne zemlje, a mnogi nude svoje kuće i stanove za prihvat izbjeglica.
>> Austrija i Slovačka pojačale granične kontrole. Sve više izbjeglica putuje kroz Sloveniju
Nasi beskucnici,i ljudi s najugrozenijim statusom gradjna,spavaju po parkovima i hranese na kontenjer menzama,a ovi odma u hotele,eeeee maslllaaaaaaaa