Najavu premijera Tihomira Oreškovića da bi Hrvatska za četiri godine mogla uvesti euro većina saborskih zastupnika nije dočekala s odobravanjem. Podsjetimo, tijekom jučerašnje posjete Berlinu Orešković je rekao kako misli da za dvije godine možemo pokrenuti proces uvođenja eura, a za četiri godine bi to bilo potpuno provedeno.
Ivan Lovrinović iz Mosta ovu premijerovu najavu vidi kao “ubrzani put prema grčkom scenariju” te naglašava da Hrvatska neće biti spremna ni razgovarati o euru još barem deset godina, a kamo li ga uvesti.
– Ne smijemo se zalijetati jer to je jedan od ključnih alata u sklopu ukupne europske politike za održavanje konkurencije nacionalnog gospodarstva iako taj alat, kao što je devizni tečaj domaće valute, HNB i Hrvatska nisu nikad iskoristili. Brzo uvođenje eura bila je strategija prethodnog i sadašnjeg vodstva HNB-a jer su oni poticali brzu i sveobuhvatnu eurizaciju financijskog i sustava čitavog gospodarstva i time su zemlju izložili neviđenom valutnom riziku. Brzo uvođenje eura odgovaralo bi samo bankama i uvoznicima. Čitavo gospodarstvo došlo bi u grčki scenarij – smatra Lovrinović.
SDP-ovu Gordanu Marasu ne čini se realno uvođenje eura tako brzo.
– Moramo zadovoljiti određene kriterije i ti kriteriji su jasni – 60 posto javnog duga, što Hrvatska sada prekoračuje, i trebat će jedno vrijeme da se to vrati. Mislim da to nije realno. Volio bih da premijer objasni kako misli to ostvariti. A s druge strane, Hrvatska je već visoko euroizirana zemlja i mislim da mi ne trebamo juriti u euro i eurozonu jer kod nas je rizik i što se tiče tečaja, tržišta i svega vezano uz euro vrlo nizak, a s druge strane postavlja se pitanje bi li uvođenje eura kao u nekim drugim zemljama dovelo do inflacije, odnosno povećanja cijena – pita se Maras. Podsjeća da je većina zemalja ulaskom u eurozonu dobila i inflaciju, ali i “europske cijene”.
– Je li to Hrvatskoj potrebno i zašto bismo mi jurili u to. Ne moramo juriti, Hrvatska neće imati neke pretjerane benefite. I ponavljam, mislim da nije realno to što gospodin Orešković govori. Ne bih htio docirati, ali neka mu savjetnici malo objasne kako stvari stoje što se tiče ulaska u eurozonu – poručio je Maras premijeru.
HDZ-ov Ivan Šuker ipak ne vidi toliki problem u "skorom" ulasku Hrvatske u eurozonu, ali naglašava da za razmišljanje o uvođenju eura moramo doći do kriterija iz Maastrichta.
– Hrvatska je visoko euroizirana zemlja i da kuda god se okrenemo, sve nam je vezano uz euro. Nama je u interesu da se riješimo niza politikantskih rasprava i priča, da uđemo u eurozonu i, ako nam je interes biti dio zajedničkog tržišta, da se na takav način, kao zemlja koja ima vrlo razvijen turizam, riješimo niza problema kada budemo imali zajedničku valutu – smatra Šuker.
Na pitanje je li realno da sve kriterije prije uvođenja eura ispoštujemo u četiri godine, Šuker odgovara da je najlakše reći da se nešto ne može napraviti.
– Međutim, Europska komisija jasno je poslala poruku onima koji su mislili da su nešto napravili, a evidentno je da se ništa nije napravilo. To je i poruka da se te strukturne reforme konačno moraju napraviti. I ne smijemo dopustiti da nam u javni dug svatko gura što hoće. Nama je cilj smanjiti deficit ispod tri posto, cilj nam je obuzdati rast javnog duga i njegovo smanjivanje – tvrdi Šuker.
>> Makroekonomska kretanja u Hrvatskoj su relativno pozitivna, ali postoje znatni rizici
Hrvatska ide na Euro u lipnju.