Hrvatska je u prva tri mjeseca 2014. kroz izvoz prodala 1141 tonu banana (u prvom kvartalu 2013. 120 tona) i 3741 tonu jabuka, a ta su dva podatka možda najbolja ilustracija apsurdna stanja nacionalne poljoprivrede. Banane još ne uzgajamo, pa ih i dalje uvozimo, u prvom ovogodišnjem kvartalu oko 14.000 tona, da bismo u izvozu od te količine (pre)prodali gotovo deset posto. Istodobno, lanjski urod jabuka u domaćim voćnjacima iznosio je rekordnih 120 tisuća tona. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, prošle je godine ukupno u izvozu prodano samo oko 12,5 tisuća tona jabuka, u prvom kvartalu ove godine ni 4000 tona. Hladnjače su i danas krcate jabukama iz prošlogodišnjeg uroda, a nova berba već kuca na vrata. Koliko je porazna situacija u segmentu voćarstva najbolje svjedoče financijski pokazatelji – do kraja ožujka za uvoz svježeg i smrznutog voća potrošeno je više od 45 milijuna dolara, dok je na izvozu ostvareno samo 4,3 milijuna dolara prihoda. Na listi proizvoda koji se u Hrvatskoj još ne uzgajaju, a redovito se pojavljuju u statistici o ostvarenom izvozu još su i ananas, kivi, datulje, kokosov orah, papar, riža, cimet...
Glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković nije iznenađen značajnim izvozom banana, a ne jabuka. Trgovci uvijek daju prednost proizvodima koji su im jamstvo bržeg i većeg profita, profit je os oko koje se vrte svi interesi, ne skriva nezadovoljstvo Ivković.
S Ivkovićem ne dijeli stav Antun Plivelić, vlasnik Gomolave. Da bi s jabukama proizvedenim u Hrvatskoj mogao naći dobrog kupca na južnoafričkom ili austrijskom tržištu, često je prisiljen najprije uvesti neke sorte jabuka iz Vojvodine, obrazlaže Plivelić. U tom svom iskustvu on promatra i hrvatski izvoz banana. Vjeruje kako se radi o nekom modelu "vezane" trgovine, odnosno uvoza radi izvoza.
Mandarine su do ove godine uspijevale držati vrh liste top izvoznih proizvoda, a što nosi ova godina ne želi prognozirati ni predsjednik udruge Mandarina iz doline Neretve Mijodrag Kiridžija. U 2013. izvezeno je oko 20.000 tona, od čega 3000 na tržište Ruske Federacije. Kako ove godine očekuju povijesni rekord od oko 70 tisuća tona mandarina, a domaće tržište konzumira do 15 tisuća tona, Neretvani su sve nade polagali u golemo rusko tržište. Iako im je Putinov embargo ovih dana zagorčao planove, ipak ne odustaju od nastupa na Međunarodnom sajmu hrane u Moskvi sredinom rujna. U fokusu su im, kaže Kiridžija, i tržišta Austrije i Njemačke.
>>Utjecaj robnog izvoza na gospodarski rast Hrvatske
>>Tvrtke na kunu dobiti imaju 3,5 kuna rashoda
ahahaaa, koji brod ludjaka, ahahaaa