Sabor danas raspravlja o prijedlozima izmjena dvaju zakona – Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina te Zakona o lokalnoj samoupravi – kojima bi se omogućilo raspuštanje predstavničkih tijela lokalne samouprave koja odbiju gradske i općinske statute uskladiti s pravima na ravnopravnu službenu uporabu jezika nacionalnih manjina.
Izmjenama tih zakona Vlada želi ispuniti odluku Ustavnog suda koji joj je u kolovozu prošle godine, odlučujući o zahtjevu za raspisivanjem referenduma o ćirilici, naložio da u roku od godine dana predloži zakonske mehanizme koji će osigurati primjenu manjinskih prava na lokalnoj razini. U sklopu ove rasprave, raspravlja se i o prijedlogu zaključka zastupnika HDZ-a, HDSSB-a, HSS-a, HSP AS-a i HGS-a koji već dvije godine stoji na dnu dnevnog reda, a kojim žele Vladu obvezati na dosljednu primjenu članka 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, u kojemu stoji da se manjinska prava "moraju tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima".
Te stranke su, dakle još prije dvije godine, tražile da se postavljanje dvojezičnih natpisa u Vukovaru odgodi do sljedećeg redovitog popisa stanovništva. Taj prijedlog zaključka oporbenih stranaka Vlada ne podržava jer bi se, pojasnio je ministar uprave Arsen Bauk, time prekršio niz propisa – Ustav RH, Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina, Europska povelja o manjinskim i regionalnim jezicima, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, ali i saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu koja govori kako su Domovinskim ratom stvorene pretpostavke za vladavinu prava. Uvjeren je da ni prijašnje Vlade ne bi podržale takav zaključak, pa je ironično komentirao kako je to sada "očito politički isplativije". Osim što je Ustavni sud lani obvezao Vladu da donese ove zakona, obvezao je i Gradsko vijeće Grada Vukovara da, također u roku godine dana, donese izmjene Statuta.
– Vjerujem da će Gradsko vijeće Vukovara u roku koji je odredio Ustavni sud donijeti izmjene svog statuta na način koji će biti u skladu s odlukom Ustavnog suda i, ako se to dogodi prije drugog čitanja, onda i rasprava o ovom zakonu vjerojatno neće biti u sjeni, pod lupom zbog grada Vukovara – primijetio je Bauk.
Oporbeni zastupnici nisu bili zadovoljni tumačenjima ministra kojeg su optužili da zakone šalje prekasno u Sabor te da selektivno tumači odluku Ustavnog suda o uvođenju dvojezičnosti u Vukovaru i ne vodi računa o poštivanju prava većinskog naroda.
– Kakav će to biti dijalog ako se nametne nešto i ako se zakonom precizira kako će biti i u kojim trenucima raspušteno Gradsko vijeće Vukovara. Ja tu ne vidim napretka, ne vidim snošljivost, ne vidim pomirbu i ne vidim suživot. Ovo je ustvari i dalje silovanje Vukovara. Rane od srpske agresije još uvijek su svježe u Vukovaru – kaže HDZ-ov Josip Đakić te ministra pita zašto Vlada članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina tumači selektivno.
Ministar ga je podsjetio da je većina u Gradskom vijeću Vukovara 2009. godine, iako to nije trebalo, u Statut uvela ravnopravnu uporabu jezika i pisma.
– Tada je to bilo motivirano čisto potrebom da se zajedno s koalicijskim partnerima koji su tada bili na državnoj i na lokalnoj razini preuzme većina u Gradskom vijeću, što može biti politički legitimno, ali onda nakon toga više nema povratka pa reći mi više nećemo ravnopravnu uporabu jezika i pisma kada su drukčije okolnosti. Rane su vjerojatno tada bile još veće nego što su danas, zato što je to bilo prije 6 godina pa nije bio problem da se tada uvede ravnopravna uporaba jezika i pisma. Prema tome, pozivanje na tu vrstu emocija značajno je kompromitirano činjenicom da su oni koji se danas pozivaju na to prije šest godina zbog malo vlasti bili spremni te rane zatomiti ili je vlast i upravljanje gradskim poduzećima bilo lijek protiv bolova za uporabu ćirilice – odgovorio mu je Bauk.
HDZ-ov Josip Burić kaže da ga ministar Bauk i premijer Milanović podsjećaju na šlampave majstore Pata i Mata iz crtića "A je to". – Junaci tog crtanog filma su dva lika, Pat i Mat. Ta dva lika jednostavno pokušavaju rješavati problem koristeći se različitim alatima i kad ga riješe, riješe ga na najgori mogući način. Tko je Pat, a tko Mat, to vama ostavljam u Vladi jer su oba nesposobna riješiti ovaj problem – primijetio je Borić, a Bauk mu je spremno odgovorio.
– Bolje biti Pat i Mat, nego zazivati drugi Domovinski rat – uzvraća Bauk. HDZ-ov Dujomir Marasović pita ministra što je napravio i što radi za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji. – Zašto ne privedete pravdi one koji šire nacionalnu mržnju, one koji su u Hrvatsku pozvali siledžiju, srpskog ministra koji je uvrijedio hrvatsku svetinju, biskupa Stepinca – zanima Marasovića.
– Ako je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac pogriješio što je pozvao Vulina na komemoraciju u Jadovno, onda je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pogriješila što je na inauguraciju pozvala njegova šefa, premijera Aleksandra Vučića – odgovara Bauk.
– Vi govorite u zadnjih mjeseci da u Hrvatskoj teče med i mlijeko. Dao bih se kladiti, za dva mjeseca će Zoran Milanović viknuti "Za dom spremni" – nastavlja Marasović.
– Da Marasovića nema, ne bi ga trebalo izmisliti – uzvraća Bauk. HDSSB-ov Boro Grubišić pak komentira da se ministar stalno poziva na zakone koje treba poštivati, pa ga zanima zašto se ne provodi sporazum ministara vanjskih poslova Hrvatske i Srbije Granić – Milutinović po kojem se Srbija obvezala vratiti sve što je opljačkala za vrijeme agresije na Hrvatsku.
HDZ-ov Davorin Mlakar podsjetio je da je pet oporbenih stranaka svoje zaključke u proceduru uputilo još 17. rujna 2013. godine. – Naravno, kad ste ga držali u dnevnom redu dvije godine, da je danas besmisleno o tome razgovarati na ovaj način kako je bilo predloženo jer se u međuvremenu previše toga dogodilo. Ono što je ostalo, ostao je problem. Vi se želite obračunati kao Vlada s rezultatima izbora samo i jedino u gradu Vukovaru – smatra Mlakar te dodaje da bi se izbjeglo sve loše što se oko ćirilice događalo posljednje dvije godine da se na vrijeme raspravljalo o njihovu zaključku.
– Ove izmjene zakona vrlo transparentno pokazuju volju Vlade da smijeni jedino Gradsko vijeće Grada Vukovara jer nema onu političku obojenost koju bi Vlada tamo željela. Vlada je tamo izgubila gradonačelnika, izgubila je vijeće na redovnim lokalnim izborima i očito se ne može nositi s tom činjenicom. Pa umjesto da nađe načina kako urediti život u Vukovaru na zadovoljstvo svih njegovih građana, vi raspuštate vijeće – prigovara Mlakar.
HDSSB-ov Josip Salapić smatra da je Vlada zbog nelogičnosti u popisu stanovništva u Vukovaru trebala raspisati ponavljanje popisa, a nuditi ovakve zakonske prijedloge da se problemi o ćirilici riješi. HDZ-ov Josip Borić tvrdi da je Vlada odbila dijalog kada je kriza oko ćirilice bila na vrhuncu.
– Sjetimo se one čuvene: mi ili oni. I onda je krenulo, sukobi svih koji se sukobiti mogu, od fašista i antifašista, sjever-jug, Hajduk-Dinamo, sada Hrvati-Srbi ili Hrvati-nacionalne manjine. Imam nekad osjećaj da su u stanju posvaditi dva cvijeta u tvrtku, jednostavno ako im je to politički uputno – komentira Borić.
SDSS-ov Dragan Crnogorac podsjeća da nisu samo Hrvati stradali u ratu.
– Mi nikad nismo rekli da nemamo pijeteta prema žrtvama u Vukovaru, dakle Hrvatima koji su stradali. Ali isto tako podsjećam još jednom, dakle oni koji nam to stavljaju kao neki otegotnu okolnost ne govore o drugim žrtvama, o srpskim, a znaju da je bilo tih žrtava pa čak i u Osijeku. I abolicija o kojoj se govori. Ja ću vas podsjetiti na slučaj pred Europskim sudom za ljudska prava, slučaj Magoč za Osijek. E, ako ste legalisti, pozabavite se s tim – prigovara Crnogorac.
Uzvraća mu Salapić kojemu je replicirao. – Kolega Crnogorac, pa evo dobro da sam dobio priliku da s vama razgovaram uopće jer od prije nekoliko mjeseci vi kao zastupnik i moj kolega susjed u klupi ne znate reći ni "dobar dan", a razlog tome je zato što je jedan kolega iz moga kluba govorio nešto što vama ne odgovara. Pa i da do kraja da poštujemo prava onih koji se nisu ogriješili o hrvatske zakone i koji danas slobodno bez ikakvih prepreka mogu biti zastupnici u Hrvatskom saboru, sjediti skupa s nama kao naše kolege i razgovarati i ponašati se na način kako se vi ponašate – požalio se Salapić.
Nezavisna Jadranka Kosor smatra da Ustavni sud svojom odlukom od prije godinu dana nije riješio ni jedan problem, iako se očekivalo da jasno kaže što treba napraviti. Sumnja i da će Sabor u ovom mandati donijeti ove zakone. HDZ-ov Tomislav Klarić smatra da je pravo većinskog naroda da Vukovar doživljava kao žrtvu te da ćirilica vrijeđa građane "jer su pod tim simbolom ubijeni, mučeni i zaklani te je spaljen i uništen jedan grad".
– Uvijek će nam pred očima biti ona crna zastava s mrtvačkom glavom na kojoj na ćirilici piše smrt. Uvijek će nam biti u sjećanju ona kolona, uvijek će nam u sjećanju biti one kosti koje su iskapane na Ovčari. I mislim da čak pripadnici srpskog naroda u Vukovaru ne bi trebali iz tog poštovanja prema toj žrtvi i svemu što se ondje dogodilo inzistirati na tome da se na ovakav način postavljaju dvojezični natpisi – podsjeća Klarić.
Na povezivanje ćirilicom sa simbolom zla odgovorio je SDSS-ov Milorad Pupovac.
– Kako je rasprava do sada tekla, može se steći dojam da ova stvar se prije svega tiče HDZ-a, SDP-a i eventualno još neke stranke, a da s tim nitko drugi ili treći nema nikakve veze. Pa ako vam je toliko stalo do ćirilice, uzmite je kao svoje pismo, popravite je, oslobodite je lošijih simboličkih elemenata i učinite ono što ona historijski jeste, a to je jedno od velikih civilizacijskih pisama ljudskoga roda među kojima i hrvatskoga roda do 17. stoljeća – uzvratio je Pupovac te dodao da zaprepašćuje koliko malo svijesti se ima o tome koliko je ljudskom rodu trebalo da stvori jedno pismo, bilo koje.
– Stoljeća. Koliko je ljudima trebalo da se opismene... stoljeća i mileniji. A koliko treba ljudima da sve to bace u blato vlastitih kalkulacija i nesposobnosti da se nose s onim što u danom povijesnom trenutku žive. To se već tri godine događa s ćiriličnim pismom u Hrvatskoj. Nije ćirilica samo srpsko pismo niti Srba u Vukovaru, niti bilo gdje drugdje, to je povijesno pismo ljudskoga roda. Mi ga pretvaramo u simbol mržnje i umjesto da se toga simbolizma oslobađamo, neprestano se vraćamo u simbolizam kada je u pitanju komunikacija i pismo – pojašnjava Pupovac te Klariću govori da prihvaća da je za njega ćirilica simbol zla pod kojim se činio zločin.
– No mogu li vas pitati, ne znam kako izgledaju zidovi u Bakru, ali odite u Osijek pa ćete vidjeti koliko imate kukastih križeva nad kojima se sablažnjavamo kad osvanu na Poljudu, koliko imamo ušatih "U", koliko imamo poziva na ubijanje, koliko ima onih koji u antićiriličnoj kampanji oblače crne majice. A u konačnici imamo i ljudi koji sjede u Saboru s bedževima bez obzira na to kako njihovi susjedi koji sjede do njih se osjećaju s obzirom na poruku s toga bedža. Ne kažem tko je kriv, a tko nije, ali znam koga više nema. Valjda su jednake žrtve s Drave, one selotejpske i one iz garaže, one akumulatorske. Nesreća je zajednička i kad se govori o stradanju hrvatskog naroda, govori se o stradanju mog naroda. Ako za Hrvatsku nisu problem kukasti križevi i ušata "U", ako je za Hrvatsku problem ćirilica, ako je za Hrvatsku problem ovaj zakon, onda ćemo se boriti protiv takve Hrvatske – zaključuje Pupovac koji HDZ-ove optužbe da se vladajući na ovaj način žele obračunati s rezultatima izbora u Vukovaru naziva "podmetanjem kukavičjeg jajeta".
>> Započelo još jedno suđenje za razbijenu dvojezičnu ploču
Nikada ovakva atmosfera nije bila u Lijepoj našoj, SDP nas je zajedno sa ostatkom koalicije moralno i psihički dotukao.