Profesorica Marijana Ivanov:

Kredit u CHF je roba s greškom i zato dio glavnice treba otpisati

Marijana Ivanov
Foto: Borna Filić/PIXSELL
1/4
VL
Autor
Valentina 
Wiesner Mijić
04.04.2015.
u 12:31

Upozorenje: Ako se hitno ne otpiše dio duga pri konverziji u euro, dužnici nikad neće moći vratiti kredite

Gotovo da nema društvene skupine ili institucije koja se dosad nije izjasnila o svom viđenju problema švicaraca.

No, da nekad rješenja mogu i moraju biti jednostavna, smatra osoba čija znanja o tom slučaju nisu baš paušalna: profesorica s katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov smatra da su krediti u švicarcima proizvod s velikom greškom za koji treba kazniti – proizvođača.

Medvjeđa presuda

– Banke treba kazniti za prodaju lošeg proizvoda i otpisati od 20 do 30 posto glavnice dužnicima, koliko je franak aprecirao, pa će situacija biti čista. Nisu ga namjerno plasirale da bi dovele dužnike u probleme, no učinile su to na potpuno krivi način. Zbog okolnosti na tržištu, proizvod se “oteo kontroli” – otvorena je profesorica. Ako to hitno ne učine i ostave glavnicu u CHF, smatra, dužnici nikad neće biti u stanju vratiti kredite, čak i ostane li i ovakav “zamrznuti” tečaj franka. – I konverzija uz tečaj znatno niži od tržišnog ima efekte kao da je otpisan dio duga – objašnjava. Ne vjeruje ni da je najnovija nepravomoćna presuda u Osijeku pomogla dužnicima jer se, kaže, kao i sve dosadašnje, može rušiti u sljedećim stupnjevima postupka.

– Sutkinja je htjela pomoći dužnicima, ali ponaša se kao da je valutna klauzula ukinuta. A ona postoji i mjeri dug u eurima i švicarskim francima, a ne u kunama u kojima je presuda izrečena – kaže Ivanov te upozorava da takav stav prijeti rušenju cijelog financijskog sustava u trenutku kad ima izgleda da konačno isplivamo. – Pustite valutnu klauzulu na miru i riješite proizvod s greškom – poručuje profesorica.

Paralela s autoindustrijom

S druge strane, direktor HUB-a Zoran Bohaček napominje da su, prije prvostupanjske presude Trgovačkog suda u Zagrebu, banke nudile otpis dijela potraživanja upravo uz obrazloženje da, prema Zakonu o obveznim odnosima, temeljem promijenjenih okolnosti na tržištu, jedna ugovorna strana može olakšati drugoj ispunjavanje obveza. – To još stoji, uz konverziju u eure, i podjelu troška između banaka, dužnika i države, samo za prvu nekretninu u kojoj se živi – kaže. No, vrag je u detaljima pa se Bohaček utvrdio na otpisu 20 posto glavnice i podjeli troška otpisa na trećine, s tim da država svoj dio “odradi” kroz porezna olakšanja. Drukčiju računicu ima ministar financija Boris Lalovac: – Teško da će to biti trećine: banke će uz otpis morati preuzeti više tereta, jer su dosad taj teret uglavnom nosili dužnici, a oni su ranjiviji nego banke. Profesorica Ivanov to zove proizvodom s greškom, za mene je to toksična aktiva koju su proizvele banke i one zato i moraju preuzeti više – kaže ministar te napominje da je guverner Boris Vujčić objasnio zašto bi konverzija u kune bila opasna. Rast opterećenja i do 60 posto naziva lihvarenjem jer je dužnicima nebitno dolazi li iz kamate ili tečaja.

– Iza valutnih ratova ionako uglavnom stoje banke – zaključuje Lalovac.

Predstavnik Udruge Franak Ivan Kontrec uspoređuje situaciju s autoindustrijom u koja često povlači cijele serije vozila utvrdi li se kvar. – Proizvođači tad nude zamjensko vozilo ili o svom trošku saniraju kvar, a banke su dosad sav teret prebacivale na dužnike, iako po zakonu slabija strana treba biti zaštićenija – kaže Kontrec te poručuje da je najveći faktor koji remeti pronalazak rješenja – Zoran Bohaček.

– Izjave su mu preagresivne i iritira dužnike, stvara zlu krv. Je li njemu uopće u interesu naći rješenje? – pita bankare Kontrec.

>>Lalovac: Imamo isti stav o lihvarenju

>>'Ne odustaje se od prosvjeda ni konverzije u kune'

>>Franak napušta radnu skupinu, traže Vujčićevu ostavku i kreću u masovne prosvjede

Komentara 92

Avatar cuvarkuca
cuvarkuca
12:47 04.04.2015.

Nasreću nemam kredit u švicarcima, ali bravo za profesoricu. To je prava dijagnoza, radi se o "proizvodu s greškom" za koji "proizvođač" treba snositi više tereta.

VI
viviann
13:51 04.04.2015.

Gospođa je u krivu. Ako postoji mogućnost da se dužnici izbore za ništetnost kredita, a očito postoji takva zakonska mopgućnost, onda se za to treba boriti. Znači, neka svatko dobije nazad ono što je dao.

DU
Deleted user
13:52 04.04.2015.

Ne znam, možda sam zaostao i zatucan, ali mislim da ni jedan kredit, bez obzira na valutu u kojoj se podigne, nije roba s pogrješkom, nego da je najveća pogrješka to što se mnogi dužnici olako upuštaju u uzimanje kredita. Neki i tako olako kao da uopće nisu svjesni toga da kredit treba vratiti pod ugovornim uvjetima. Koliko mi je poznato, ni jedna banka u Hrvatskoj nikoga ni koji način nije prisila da s njom sklopi ugovor o kreditu, česti ni ne pročitavši ga a kamoli shvativši što u njemu piše.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije