Saborski zastupnici pozdravili su danas prijedlog Zakona o stečaju potrošača uz primjedbu što ne dolazi ranije, ali se i zapitali koliko će on stvarno biti koristan blokiranim građanima. Predstavljajući zakon ministar pravosuđa Orsat Miljenić najavio je i izmjene Ovršnog zakona koje bi se u saborskoj proceduri mogle naći najkasnije početkom svibnja.
Objasnio je da se Zakonom o stečaju potrošača uvodi novi institut kakav hrvatsko društvo dosad nije poznavalo, a koji je posljednjih godina donijela ili popravila i većina europskih zemalja. Zakon je prvi put najavljivan još 2007. godine, podsjetio je, i trebalo je osam godina da bi prvi prijedlog došao do saborskih klupa. Model oprosta dugova koji je Vlada predstavila početkom godine i koji još traje bio je, dodaje Miljenić, jedna vrsta filtera da Vlada vidi koliko bi blokiranih građana moglo doći u obzir kod ovog zakona.
- Od zakona očekujemo uspostavu balansa između dužnika, naših građana i vjerovnika, jer naše je načelo da se dug mora vratiti. Ako dužniku omogućite da se zaduži više od onoga što je njegova kreditna sposobnost, vi sudjelujete u njegovoj prezaduženosti i zato kao vjerovnik također morate snositi određenu odgovornost. Često se koristi izraz „dužničko ropstvo“ i ja ga kao ministar ne bih trebao koristiti i neću, ali činjenica je da je dobar dio građana doveden u situaciju da nema perspektivu. Dakle, mora vam se omogućiti jedna vrsta novog početka – objasnio je Miljenić dodavši kako je za ovaj zakon kvalificiran onaj tko više ne može servisirati svoje dugove koji su viši od 30 tisuća kuna i ne servisiraju se više od 90 dana.
- Ovo nije čarobni štapić za brisanje dugova i to nitko ne treba tako doživjeti i ne treba imati očekivanja od ovoga. Ovo je jedan izbalansiran prijedlog, ali on završno znači težak život za dužnika kroz određeno vrijeme. Naravno nakon isteka tog vremena on više nema dugove. Vjerovnik što je naplatio je naplatio, ali to nije jednostavan ni lak postupak. U svim zemljama koje smo gledali očekivanja su bila vrlo velika na početku, u praksi relativno mali broj građana ide kroz to. Tog moramo bit svjesni – upozorava ministar.
Laburista Dragutina Lesara zanimalo je koliko će, prema procjenama ministarstva, blokiranih građana koristiti ovaj institut, a ministar odgovara da je procjena da bi to moglo oko 120 tisuća građana.
Nezavisni Slavko Linić koji je pozdravio donošenje ovog zakona smatra da bi ovaj tzv. Osobni bankrot moglo iskoristiti oko 30 tisuća građana što je, naglašava, dobra brojka da bi sustav funkcionirao.
- Ovaj sustav je briga o građanima, a pohvalno je i što se građani neće izbacivati iz prve nekretnine, ali iz ostalih hoće. Zakon je dobrovoljan i dužnik odlučuje hoće li ući u to – kaže Linić kojemu se ne sviđa naslov zakona jer mu riječ potrošač aludira na nekoga tko je „nenormalno trošio i ponašao se ne ekonomski.“ Podsjeća da u je u Hrvatskoj u blokadi 322 tisuće građana ili sedam posto stanovništva, dakle više od petine domaćinstava. SDSS-ov Mile Horvat kaže da ta brojka ide i do milijun građana, kada se broju blokiranih dodaju i njihovi članovi obitelji. Tu je, dodaje on, i oko 20 tisuća blokiranih obrtnika te oko 30 tisuća nositelja OPG-a.
- Treba pojačati zaštitni mehanizam prava na dom, to je osnovna poruka koju bi mi iščitali iz ovog zakonskog teksta – dodaje Horvat koji pozdravlja ovaj zakon.
HDSSB-ov Josip Salapić otišao je korak dalje te tražio je zabranu ovrhe nekretnina.
- Tako bismo zabranili da netko gradi svoju političku karijeru na grbači teških životnih sudbina – predlaže Salapić naglasivši kako to treba urediti izmjenama Ovršnog zakona, ali ministar se ne slaže s ovom idejom.
- Nisam sklon nikakvom takvom moratoriju bez obzira na predizborne kampanje i na to tko što, kako koristi. Mi jesmo već sada ugradili moratorij od jedne godine na rješenja koja se donose. Možda ih treba produžiti na ona starija rješenja, znači mogućnost ostanka u nekretnini. Međutim, možemo napraviti korak nazad i zapitati se, evo vi ste rekli da ste dobili stan, kupili stan na kredit. Da li bi ga dobili da banka, da je na snazi bio moratorij i da banka nije računala sa mogućnošću da ga proda. Ne bi. I vi bi sad bili podstanar – odgovorio mu je Miljenić.
Nezavisna Jadranka Kosor kao specifičnost iznosi podatak da je u godinu dana dug prema pružateljima komunikacijskih usluga porastao za više od 230 milijuna kuna, a to, smatra, pokazuju nesrazmjer između mogućnosti i onoga što smatramo životom kakav si svatko želi. Teške brojke iznosi i nezavisni Damir Kajin.
- U zadnjih pet godina na bubanj otišlo 26.107 nekretnina, sampo u 2014. ovršeno je 6658 nekretnina. U dvije posljednje godine dug blokiranih građana narastao je sa 17 milijardi na više od 31 milijarde kuna, što je više nego zabrinjavajuće – naglašava Kajin.
DC-ova Vesna Škare Ožbolt zakon vidi kao „vrstu prislnog lijeka za sve sistemske bolesti koje imamo“. Sporan joj je registar ljudi koji su ušli u postupak osobnog bankota.
- Ti registri su javni, pitanje je hoće li građani biti izvrgnuti ruglu svoje zajednice – zapitala se Škare Ožbolt, a ministar joj odgovara da je činjenica da že neki biti u problemima zbog toga. - Ministarstvo se odlučilo za rješenje da se na oglasnoj ploči objavi nad kim je objavljen stečaj, s tim da uvid u konkretne podatke neće imati nitko, oni neće biti javni – dodaje Miljenić.
SDP-ova Ingrid Antičević Marinović kaže da je zakon dobar i dobrovoljan, a jedina mu je mana što nije predložen ranije.
- Neće ukloniti sve brige, ali će maknuti Damoklov mač koji visi nad dužnicima – primjetila je ona.
Predsjednica Laburista Nansi Tireli dodaje da je ipak bolje ikad nego nikad, što se tiče roka donošenja zakona.
- Jedina zamjerka koju imamo jest što nije ranije napravljena dubinska analiza tko sve i zašto ima ovršene račune – kaže Tireli.
HDZ-ov Ivan Šuker kao veliki problem zakona vidi činjenicu da nisu svi blokirani građani u istoj situaciji.
- To je 322 tisuće različitih sudbina, 322 tisuće različitih razloga zašto je netko došao u ovakve probleme. I sigurno je da se taj problem bez posrednika ne može riješiti. Međutim, ono što je najveći problem ovog zakona, jest da bi trebalo specificirati koja se imovina ovršuje, a koja ne ovršuje. Danas u Hrvatskoj ima puno različitih vrsta imovina, nije samo nekretnina imovina. I to je nešto na što itekako treba obratiti pažnju kad se radi o ovom zakonu – naglašava Šuker koji za zakon kaže da možda jeste prvi korak, ali misli da bi morao biti drastičniji u nekim stvarima.
>> 'Bankrot nije izlaz za one koji se imaju šanse riješiti duga za 5 godina'
ja ne bih bio u blokadi da nisam umirovljen kako bi moje mjesto dobio nečiji rodjo i redovno bi servisirao svoje obaveze kad bi pravosuđe bilo revnije te da ne moram čekati 4 godine na prvu parnicu u tužbi protiv države...