U Ministarstvu financija trebao se formirati takozvani porezni USKOK – centralizirani ured koji bi kontrolirao postoji li kod pojedinaca razmjer između imovine koju posjeduju i prihoda što su ih ostvarili u određenom razdoblju. I inače tu obvezu prema članku 63. Zakona o porezu na dohodak imaju redovna tijela Porezne uprave, no pojavio se niz slučajeva kroz koje se vidjelo da su poreznici u manjim sredinama skloniji izaći u susret lokalnim moćnicima nego slijediti slovo zakona.
Slučajevi bračnog para Cetinski ili sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel koji su, kako se to navodi u optužnicama, nelegalno stečen novac oprali lažiranim ugovorima, izjave o nasljeđivanju i slične manevre koje bi Porezna uprava priznala bez provjere, samo su najdrastičniji primjeri sve učestalije pojave.
I DORH bio “za”
Iz kruga osoba koje se bave financijskim istragama doznajemo da oko formiranja poreznog USKOK-a uopće nije bilo dvojbi te da se razrađivao model kako centralizirati provjeru (ne)razmjera između imovine i prihoda fizičkih osoba pri Ministarstvu financija. No, s obzirom na to da su sukobi unutar Ministarstva nadvladali takve ideje i stavili u drugi plan organizacijske zahvate koji bi pridonijeli efikasnosti Porezne uprave, plan nije realiziran. Umjesto toga tenzije su prešle na razinu ministra financija i premijera što je na kraju rezultiralo smjenom Slavka Linića. No, optužnica protiv Lovrić Merzel i privođenje Vinke i Mirka Cetinskog bili su povod da pitamo što je s tom idejom.
Aktualni ministar financija Boris Lalovac, bio je još kao Linićev zamjenik također jako sklon formiranju poreznog USKOK-a, a, kako doznajemo, i sada kao ministar priprema osnivanje posebnog tijela u sklopu Ministarstva financija – ureda za suzbijanje poreznih utaja. Naš izvor tvrdi da su formiranje posebnog tijela u Ministarstvu financija koje bi nadziralo provjeru imovine i prihoda fizičkih osoba posebno pozdravljali u Državnom odvjetništvu. U Gajevoj su se, navodno, jako veselili srodnom tijelu s kojim bi usko surađivali i koje bi im dostavljalo zlata vrijedne podatke, čime bi im se istrage znatno ubrzale i učinile efikasnijima. Djelatnici Porezne uprave, osim što su na izvoru podataka, za razliku od tužitelja, za pristup brojnim podacima ne trebaju sudske naloge. Tako imaju uvid u kupoprodajne ugovore, u bankovne račune i niz drugih informacija o imovini i prihodima.
I malverzacije na štetu EU
U Državnom odvjetništvu ovakav su organizacijski pomak u Poreznoj upravi promatrali i u kontekstu vlastite transformacije. Naš sugovornik kaže da je bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić u posljednjem razdoblju svojeg mandata tužitelje sve češće upozoravao na potrebu da se počnu mijenjati.
Upozoravao je na to da će dio poslova kojima je Državno odvjetništvo bilo jako zaokupljeno posljednjih godina, pa i desetljeće, kao što su ratni zločini, pretvorbeni kriminal i gospodarski kriminal, u sadašnjem obliku jednostavno nestati. Glavnina problema odnosit će se upravo na porezne prijevare i financijske malverzacije na štetu EU. Smatrao je da se tužitelji trebaju sve više educirati u tom smjeru i pridavati sve veći značaj toj grupi kaznenih djela.
>>Vinka i Mirko Cetinski pušteni da se brane sa slobode
>>Marina Lovrić Merzel još dva mjeseca ostaje u pritvoru!
Hegelova dijalektita..Teza , antiteza sinteza...Najprije se stvori problem, pa se prenapuše kroz medije i onda se ponudi rješenje(koje najčešće to i nije )