NAKON PRESUDE

Objavljen poziv štedišama Ljubljanske banke, prvi za isplatu hrvatski štediše

Ljubljanska banka
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
1/5
02.11.2015.
u 10:59

Zahtjevi za povrat štednje primat će se od 1. prosinca ove do 31. prosinca 2017. godine

Slovensko ministarstvo financija u ponedjeljak je u više dnevnih listova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini objavilo poziv deviznim štedišama Ljubljanske banke da od 1. prosinca počnu ulagati podneske za povrat stare devizne štednje koja im nije bila dostupna od raspada nekadašnje SFRJ, a hrvatski štediše po svemu sudeći prve će doći na red za isplatu. 

Zahtjevi za povrat štednje primat će se od 1. prosinca ove do 31. prosinca 2017. godine.

Riječ je o sredstvima koje je Slovenija dužna vratiti prema lanjskoj presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Ta zemlja je ove godine prihvatila zakon kojim je implementirala presudu Europskog suda, po kojoj je odgovorna za isplatu nepodmirenih štediša državne Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH.  

Računa se da ih je u Hrvatskoj oko 130.000 i da će povrat njihovih sredstava ići brže jer će se verifikacija zahtjeva štediša nekadašnje Ljubljanske banke Sarajevo, kako upozorava slovensko ministarstvo financija, početi provoditi tek nakon dobivanja kompletne dokumentacije te banke od vlasti u BiH, o čemu se još uvijek vode pregovori.

Na zaprimanju zahtjeva štediša radit će 30-ak službenika koji su za tu zadaću posebno zaposleni. Računa se da će prvi štediše biti podmireni u drugom kvartalu sljedeće godine. Rok za donošenje rješenja je tri mjeseca od podnošenja potpune dokumentacije pojedinog štediše. Ukoliko se on složi s informativnim izračunom koji mu bude poslan i ne odluči se za dodatni upravni postupak, sredstva bi mu na osobni račun bila uplaćena u roku od 30 dana, navodi ministarstvo financija.

Slovenska vlada ocjenjuje da će za podmirenja svih štediša Ljubljanske banke izvan Slovenije biti potrebno ukupno 385 milijuna eura, te da će se na okončanje spora sa Slovenijom odlučiti i oko 8000 štediša Ljubljanske banke čijih 160 tužbi je još u postupku pred sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

>> Nakon više od 20 godina čekanja Slovenija kreće u povrat štednje Ljubljanske banke

Komentara 4

TH
than
00:37 03.11.2015.

Tu bi trebala stati nasa Vlada i reci da to tako ne moze. Je da su tesko nesposobni, pa ce morati slijedeca. Naime uslijed ratnih djelovanja masa ljudi je ostala bez svojih knjizica, a ljubljanska banka perfidno poziva ljude, umjesto da sama salje pozive, racunajuci na to da su ljudi izgubili svoje knjizice, odnosno dokaze o stednji za vrijeme rata.

Avatar Lijekzabudale
Lijekzabudale
11:27 02.11.2015.

Uh sad će moja mama dobiti ca. 120 000 dolara plus kamate koje je naslijedila od svog brata!Oj Slovenijo zemlji mila!Hihihihihihihihihih

DU
Deleted user
12:57 02.11.2015.

Nema cjelovite informacije o toj problematici - naime, RH je iz proračuna krajem 90-ih već isplatila cca 2/3 svih štednih uloga u Ljubljanskoj banci u (S)RH, u sklopu akcije povrata tzv. stare devizne štednje. Doduše, u ugovorima je jasno naznačeno da to ne mora, da to ne mijenja priv. pravni odnos štediša banka i da je to samo iz soc. osjetljivosti. Do 96. god. je trajalo evidentiranje, a od 99 je krenula isplata na 24 rate - što nekima nije "pasalo" i nisu htjeli ući u evidenciju nego su se cijelo vrijeme nadali instant cash isplati iz smjera Ljubljana. E ti štediše su sada ugledali svjetlo na kraju tunela, a onih 2/3 štednih uloga koji su već isplaćeni na teret proračuna RH - tu se treba pokazati umješnost hrv. diplomacije da Slovenija, kao pravni sljednik Ljubljanske, vrati i ta sredstva u proračun. Ne zaboravite, hrv. vlasti su još deset godina nakon afere tolerirale rad filijali Ljubljanske u ZG, bez dozvole guvernera i bez registracije, samo da naplaćuje preostale kreditne rate. I to je bio velikodušan potez i bilo je pitanje trenutka kad će neka od stranih banaka, u međuvremenu pristiglih na hrv. financ. tržište - uložiti zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog Ljubljanske i njenog rada na "crno". Zaključno - problem je u startu nalikovao de iure na slučaj Splitske banke (danas Societe Generale) koja je imala filijale i štediše u BiH - i koji su podmireni pod istim uvjetima kao i hrv. državljani u programu povrata stare dev. štednje. Neke banke su otišle korak dalje - npr. Zaba je na svoj trošak 2001. godine izjednačila staru i novu dev. štednju jer su neki klijenti izgubili hrv. državljanstvo u međuvremenu i nije im mogla biti vraćena dev. štednja preko tog programa.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije