Vijest da je MUP Republike Srpske podnio kaznene prijave sudu BiH protiv 16 generala Hrvatske vojske i HVO-a za ratne zločine s kraja rata 1995., da su glavni kapitalci s optužnica generali Ante Gotovina i Damir Krstičević i da se “očekuje da ovi ljudi uskoro budu procesuirani” nije točna. U MUP-u u Banjoj Luci demantiraju tu informaciju, a glasnogovornica MUP-a RS Mirna Miljanović kaže da je “MUP RS od 1993. podnosio više izvještaja protiv hrvatskih generala za zločine počinjene nad srpskim stanovništvom u BiH, ali u proteklih nekoliko godina novi izvještaji nisu podnošeni”. To bi značilo otprilike da dosad o pitanju dizanja optužnica protiv glasovitih hrvatskih generala nije u Banjoj Luci ništa učinjeno. U RH bolje informirani vjeruju da se ništa novo i ne može poduzeti, premda raste zabrinutost u javnosti zbog medijskih napisa o tome da u BiH slijedi serijsko optuživanje stotina časnika HV-a i HVO-a.
Zadnji natpis, onaj beogradskih “Večernjih novosti”, poprilično je dolio ulja na tu vatru koja pali brojne hrvatske časnike i čitav zapovjedni lanac hrvatskih vojnih postrojbi koje su pobjedom dovršile rat u BiH. U tekstu se kaže, nakon spominjanja Gotovine i Krstičevića i teze da slijede kaznene prijave, “to znači da bi osumnjičeni oficiri, ukoliko kroče na teritoriju BiH, trebalo da bude uhapšeni”. Sličan tekst o dizanju optužnica protiv hrvatskih generala isti je dnevni list objavio u kolovozu ove godine.
Protuakcija RH
Tada su “Večernje novosti” pisale da je u “Tužilaštvo BiH iz Haškog tribunala stigla dokumentacija o hrvatskom generalu Anti Gotovini i još jednom hrvatskom zapovjedniku, kojima su na teret stavljeni ratni zločini u okolici Livna”. No, Tužiteljstvo BiH promptno je reagiralo i demantiralo tekst. “U Tužiteljstvu BiH, u 2016. godini, nije zaprimljena nikakva prijava niti predmet iz Haaškog tribunala koji se odnosi na ratne zločine u kojima je osumnjičen Ante Gotovina... nema otvorenu istragu protiv Gotovine, niti je navedeni u statusu osumnjičenog”, bila je reakcija Tužiteljstva BiH.
Tužiteljstvo BiH je pak potvrdilo da “postoji predmet koji je u fazi prijave, a odnosi se na više osoba i formiran je na temelju izvješća MUP-a RS iz 2006. godine”. To znači da su u biti točne informacije koje već godinama kolaju u braniteljskim i političkim kuloarima kako su u Banjoj Luci radili na stotinama “predmeta”, koji su trenutačno negdje u ladicama sve dok se politika ne sjeti, kao u slučaju desetorice iz Orašja, da “predmet” ispliva iz ladica. Upravo je ta činjenica – da srbijanska politika “ukuhava” predmete po 20 i više godina i drži ih kao stalnu prijetnju uperenu protiv Hrvata, a vidimo sada i RH, njezine nove Vlade i, posebice novog ministra obrane Damira Krstičevića – postala u Hrvatskoj već nepodnošljiva, što će dovesti do prekida “statusa quo” i protuakcije Hrvatske. Pritom, sada je već jasno da se ovdje radi o pokušaju destabilizacije hrvatske države, što nije novost. Valja se podsjetiti da je ovakvih kampanja, u pravilu beogradskih medija, o podizanju optužnica protiv Hrvata, nakon kojih je slijedila i medijska histerija u RH, bilo nekoliko u posljednjih desetak godina.
Prvi se put to dogodilo nakon što je, sredinom 2000-ih, optužnice o navodnim hrvatskim zločinima u vojnim operacijama “Maestral” i “Južni potez” odbio Haag i Carla del Ponte. Sada je sasvim jasno: da je ona imala i trunke dokaza protiv Gotovine oko završnih operacija u BiH, sigurno bi ih iskoristila jer je oslobađanje Gotovine i njezin najveći poraz kao glavne tužiteljice. Sljedeća medijska histerija oko Gotovine, Krstičevića i ostalih podignuta je oko 2010., nakon što je postalo očito da bi Gotovina mogao biti oslobođen. Jednaka je slijedila i nakon što je 2011. za ministra obrane izabran Ante Kotromanović. Nova je uslijedila 2012., kada je Gotovina oslobođen. Potom su “optužnice” mirovale, sve do kampanje i imenovanja Krstičevića 2016.
Optužnice tempirane
Hrvatska politika više neće moći tolerirati takvo stanje, što se vidi i po reakcijama. Premijer Plenković, ne dovodeći u pitanje procesuiranje stvarnih zločinaca, kaže da “tempirane, orkestrirane ili selektivne procese osuđujemo i imamo veliku rezervu, ne uplićemo se u rad pravosuđa, ali štitimo strateški interese Hrvatske”. Najavio je nove razgovore s bh. vlastima, a poslao im je poruku da u RH nema straha jer “sve što smo radili tamo bilo je u dogovoru i na temelju sporazuma predsjednika Tuđmana i Izetbegovića”. I predsjednica K. Grabar-Kitarović ova zbivanja tumači kao pokušaj zastrašivanja Hrvata u BiH te poručuje da se bh. pravosuđe ne smije miješati u politiku i manipulirati optužnicama.
>> Krstičević: Ponosan sam na svoje sudjelovanje u ratu i 4. gardijsku brigadu
to samo govori da pravosuđe u svim novonastalim državicama nije neovisno, već je isključivo ispolitizirano. zločini postoje, ali za njih nitko ne odgovara, čak ne može doći do suđenja..kao kod voljenog vođe...