Hrvatska ima 114 radnika na sto umirovljenika, a sve do 2060. godine broj umirovljenika kretat će se oko 1,2 milijuna.
Unatoč tom nepovoljnom omjeru, ministar Mirando Mrsić kaže da je mirovinski sustav stabilan.
Premalo – zaposlenih
Ljudi koji su u mirovinu otišli nakon 40 godina staža imaju 3407 kuna prosječne mirovine, dok je prosječna starosna mirovina umirovljenika s manje staža (30 godina) 2480 kuna. Od 2025. godine u mirovinu će i veći broj osiguranika 2. stupa, a da bi se odnos njihove prve mirovine i posljednje plaće zadržao iznad 60% za puni staž, dodatak na mirovine trebao bi se proširiti i na osiguranike u 2. stupu.
– Sustav je stabilan jer državni proračun pokriva sredstva koja nam nedostaju. Da bi transferi bili manji, treba povećati broj zaposlenih, rekao je ministar Mrsić na konferenciji za novinare u HZMO-u na kojoj je objavljeno da je završen posao na razdvajanju “povlaštenih” mirovina. HZMO je pripremio rješenja za 80.313 korisnika mirovina po posebnim propisima i poslat će ih na kućne adrese. U svakom tom rješenju navodi se koliki je udio mirovine iz radnog odnosa, a koliki po posebnom propisu, no ukupna se mirovina ne mijenja. Ministar kaže da se mirovine po posebnim propisima financiraju iz proračuna, za što je godišnje išlo 6,8 milijardi kuna. Dosad provedeno razdvajanje za 80 tisuća korisnika (sudionici Drugog svjetskog rata, politički zatvorenici, vojska, policija, vatrogasci, HVO razni funkcioneri) pokazalo je da je pola njihove mirovine (47 posto) pokriveno radnim stažem, a ne trećina kako se dosad mislilo.
Obveza proračuna za tu je kategoriju pala je 500 milijuna kuna, a kada im se priključe branitelji, ministar procjenjuje da će se spustiti za 1,5 milijardi kuna. Braniteljske će se mirovine (101.869 osoba) početi razdvajati nakon lipnja i rješenja će biti donesena do kraja kolovoza, što će pratiti povjerenstvo osnovano prema odluci saborskog odbora za ratne veterane. Mirovine se lani nisu usklađivale jer nije bilo rasta plaća i troškova života, a ako rasta bude, ove godine novac za povišicu je osiguran, poručio je ministar i pohvalio se da je HZMO u tri godine smanjio broj zaposlenih za 500 i svoje rashode za 348 milijuna kuna. Kontrola isplata mirovina pokazala je da su obitelji primale mirovine 249 umrlih, čime su oštetili državu za 5,6 milijuna kuna (3,5 milijuna u RH i 2,1 milijun u inozemstvu). Dvije trećine tih sredstava dosad je naplaćeno.
Beneficirani staž
Inozemni umirovljenici (135 tisuća) jednom godišnje dostavljaju potvrde o životu, a HZMO je krenuo u pregovore da se smrt korisnika odmah dojavi službenim kanalima. Većina umirovljenika dostavila je OIB i od početnih 50-ak tisuća bez tog broja ostalo ih je 2728, od čega 71 u Hrvatskoj. Do ljeta će se pripremiti i novi zakon o profesionalnim mirovinama za radnike s beneficiranim stažem. Za svaku će se grupaciju odrediti životna dob za odlazak u profesionalnu mirovinu, s tim što će moći raditi na drugim poslovima do starosne mirovine. Od 2014. umirovljenici mogu raditi 4 sata dnevno uz mirovinu, što koristi 1335 ljudi.
>>Glogoški: Od 2001. braniteljima su mirovine smanjene i do 40 posto
>>Imovinu u 2. stupu zamrznuti ili povećati doprinose za 1. stup
"Sustav je stabilan jer državni proračun pokriva sredstva koja nam nedostaju." - i to nam je ministar? Sredstva koja nedostaju pokrivamo ulaskom u dug ili tiskanjem novca? Definicija stabilnog sustava? Ozbiljno? Nevjerojatno!