Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trenutačno je oglašeno oko 17 tisuća slobodnih radnih mjesta, a poslodavci tvrde da u zemlji s 267 tisuća nezaposlenih ne mogu zadovoljiti svoje potrebe za radnicima te traže od Vlade da dopusti uvoz 5000 stranaca. Resorno ministarstvo pripremilo je odluku po kojoj bi zeleno svjetlo trebalo dobiti 2285 stranaca, od kojih najviše u brodogradnji – 1500 i 500 u građevini. Od ostalih djelatnosti izdvaja se 128 pristanaka za radnike u prometu, prije svega vozače kamiona koji idu prema Bliskom i Dalekom istoku.
Situacija s nedostatkom djelatnika jako je izražena u zdravstvu. Samo u KBC-u Zagreb nedostaje 690 medicinskih sestara, u KBC-u Sestre milosrdnice 450. Govori se da ih ukupno nedostaje između 8000 i 12.000 u Hrvatskoj, gdje radi oko 37.000 medicinskih sestara. Na zavodu za zapošljavanje, prema podacima iz kolovoza prošle godine, bilo ih je 2157, od kojih 219 prvostupnica. Premda je, prema lanjskoj analizi poslovanja zdravstvenih ustanova Ministarstva zdravlja, krajem 2015. bilo 800 sestara više nego na početku godine, trebat će puno vremena da Hrvatska sustigne omjer EU, gdje su na sto tisuća stanovnika zaposlene 782 medicinske sestre. Kod nas je, prema Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012.-2020., to 569. Tim tempom europski se omjer neće doseći ni za 60 godina, kaže Anica Prašnjak, čelnica strukovnog sindikata. Lani je potvrde za odlazak na rad u inozemstvo iz Komore medicinskih sestara uzelo oko 1000 sestara.
Problem obrazovanje
– Nedostatak radne snage nije daleka budućnost, nego naša sadašnjost – tvrdi Davorko Vidović, nekadašnji ministar rada, a sada savjetnik u HGK zadužen upravo za tržište rada.
– Prvi naš problem je obrazovni sustav koji nema nikakve veze s potrebama tržišta – tvrdi Vidović te poziva da se odmah krene sa sustavom dualnog obrazovanja po uzoru na Njemačku i Austriju, odnosno naukovanja gdje bi učenici veći dio obrazovanja proveli radeći.
– Broj nezaposlenih daje lažnu sliku o našem radnom potencijalu. Barem 140 tisuća nezaposlenih nema znanja, vještina i kvalifikacije za posao ili su stari i bolesni i ne mogu raditi – tvrdi Vidović koji predlaže da počnemo voditi i pametnu migracijsku politiku jer ćemo se brzo naći u situaciji da će biti investicija i novca, ali neće imati tko raditi. – Demografski nismo u stanju reproducirati naciju – kaže Vidović.
Sindikati spuštaju loptu
Sindikati spuštaju loptu te za predloženu kvotu daju uvjetnu podršku. Tako Ana Pezelj iz SSSH naglašava da nema razloga da se u turizmu bilo kome dopusti zapošljavanje stranaca jer i kod nas ima dovoljno nezaposlenih koji mogu raditi u sezoni. Oni se, primjerice, ne protive predloženoj kvoti u poljoprivredi i šumarstvu, kulturi, prerađivačkoj industriji i zdravstvu te u prometu za zapošljavanje vozača teretnih vozila u međunarodnom prijevozu (zbog nepristajanja domaćih vozača da voze u nesigurne zemlje), kao i pilota i mehaničara zrakoplova (jer je riječ o specifičnim tipovima letjelica), no smatraju da nema razloga da se Croatia Airlinesu da zeleno svjetlo za deset stranih stjuardesa nakon što su slomili štrajk kabinskog osoblja i rastjerali ljude. Kako većina stranaca koji se angažiraju u brodogradnji i građevini dolazi iz BiH, zanimljivo je da sindikalisti savjetuju Vladi da s tom državom zaključe međudržavni ugovor o zapošljavanju radnika, sličan ugovoru o detašmanima koji je Hrvatska godinama imala s Njemačkom.
– Nismo mi autistični i ne želimo zatvoriti granicu, ali nije sve tako kako poslodavci govore. Temelj odluke o kvoti za strance može biti samo pisana izjava odgovorne osobe Zavoda za zapošljavanje da ne može zadovoljiti potrebe konkretnog poslodavca – kaže Pezelj.
>> Liječnicima subspecijalistima 5000 eura u zapadnoj Europi i Saudijskoj Arabiji
Ljudi su platili skolu i siti su Hrvatske i poslodavaca, bjeze van, bilo kud, bilo gdje, i ako ne uspiju prvi put, ne odustaju opet probaju dalje samo da ne rade tu od jutra do sutra za 3.000kn!