Govoreći jučer na prezentaciji projekta povezivanja razdvojenog teritorija Hrvatske, premijer Zoran Milanović najavio je vrlo brz početak gradnje pelješkog mosta. Nije govorio o konkretnim datumima, no kazao je da će cijela procedura za početak gradnje mosta biti završena u zadnjem kvartalu ove godine.
Gotov do 2019.
Studija izvedivosti koja je jučer prezentirana u Vladi pokazala je da je pelješki most najbolje rješenje za povezivanje Hrvatske. Most je tako “pobijedio” obilaznicu Neuma, tunel ispod BiH, neumsku brzu cestu i podmorski tunel. Cijeli projekt, koji uključuje most, pristupne ceste, otkup zemljišta, zaštitu okoliša... procijenjen je na 2,8 milijardi kuna, a sufinancirat će se iz fondova EU s najviše 85 posto ukupnog iznosa. Most bi trebao biti gotov 2019.
A Hrvatska je dosad, pokazuje analiza koju su napravili u Hrvatskim cestama, zbog pelješkog mosta već u vjetar bacila čak 209 milijuna kuna. Toliko, naime, iznose troškovi propalog projekta tog mosta koji je pokrenula bivša HDZ-ova vlada i od kojih neće biti nikakve koristi za novi projekt. Naravno, ako doista dođe do njegove realizacije. Prema tom prvom projektu, razdvojeni teritorij Hrvatske trebao je biti povezan već nekoliko godina jer je kao datum za dovršetak gradnje mosta bio određen 12. svibnja 2012. Dokumenti koji su dio analize HC-a o mostu otkrivaju javnosti dosad nepoznate stvari o tome kako se pokušao graditi pelješki most.
Sve je počelo još 2005., kada je tadašnja vlada krenula u gradnju mosta iako za to nije imala osiguran novac. Te je godine izdana načelna građevinska dozvola za most, a Povjerenstvo za ceste, kojim je tada predsjedao Ivo Sanader, nakon usuglašavanja s BiH, definira da širina plovnog puta ispod njega mora biti najmanje 200 puta 55 metara. Već sljedeće godine izabrano je konačno rješenje mosta sa širinom plovnog puta od 400 puta 55 metara. Iste godine raspisan je javni natječaj za izvođače radova, a od tri pristigle ponude prihvaćena je ona udruge Viadukta, Konstruktora i Hidroelektre-niskogradnje, teška 1,94 milijardi kuna. U listopadu 2007. potpisan je ugovor s izvođačima radova, a rok za završetak radova bio je 12. svibnja 2012. No uskoro izvođači upućuju zahtjev za izmjenu projekta jer su shvatili, između ostalog, da je temeljenje pilona predviđeno bunarima – neizvedivo. Ti se zahtjevi uvažavaju pa se 2009. mijenja građevinska dozvola.
Izmjene zbog ušteda
Iako su izvođači izmjene projekta pravdali uštedama, ipak 2010. dostavljaju novu cijenu gradnje mosta – 2,6 milijardi kuna. No ubrzo prestaju sve aktivnosti na gradnji mosta. Povjerenstvo kojim predsjeda Jadranka Kosor 2011. traži od HC-a povratak na osnovnu građevinsku dozvolu i zadržavanje projekta u okviru ugovorene cijene. Novi rok gradnje je 2017.
No dolaskom nove vlade sporazumno se raskida ugovor s izvođačima radova kojima se isplaćuje 168 milijuna kuna na osnovi priznatih troškova. Kad se tome dodaju i troškovi od 38,8 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju koja je sad neupotrebljiva te ostali troškovi – 1,6 milijuna kuna – ukupan zbroj uzaludnih troškova za most je 209 milijuna kuna.
>> 'Pelješki most će se graditi, procedura gotova do kraja godine'
SDP je u opoziciji bio protiv mosta, SDP je na pocetku "vladavine" bio protiv mosta, SDp je na pocetku "vladavine" ponistio ugovore i platio troskove/kaznu izabranom izvodjacu radova, a sada kada im je gusto i kada se hvataju za svaku slamku da spase vlast i mozda ipak pobjede na izborima, most im je dobrodosla reklama..., Pametnome dosta!!!