Znamo li što jedemo?

Prijevare hranom: U mljevenu papriku stavljaju olovo, u med tekući šećer...

Prijevare hranom
Foto: Pixsell/ Thinkstock
31.03.2014.
u 10:38

Praćenjem i istraživanjem tržišta stručnjaci otkrivaju da se najčešće vara pri prodaji maslinova ulja, meda, začina, kave, riže, voćnih sokova...

Prijevare hranom sve su učestalije, utvrdila je Regionalna organizacija zaštite potrošača (RZOP) koja je napravila analizu žalbi potrošača koji se smatraju prevarenima pri kupnji prehrambenih proizvoda.

Prema riječima potpredsjednice RZOP-a Mire Radić, potrošači su manje oprezni kada kupuju kod poznatog proizvođača s obzirom na rok trajanja, deklaraciju, sastav i slično.

Praćenjem i istraživanjem tržišta stručnjaci otkrivaju da se najčešće vara pri prodaji maslinova ulja, meda, začina, kave, riže, voćnih sokova...

Med je lako lažirati, kao i ostala prirodna sladila, pa proizvođači dodaju običan tekući šećer ili fruktozni kukuruzni sirup. Zato je najbolje kupovati ih izravno od proizvođača za koje znate da imaju košnice.

Začini su često mješavina osnovnog začina i primjesa. Zabilježeno je dodavanje olova u paprike, mljeveni crni papar sadrži komadiće grančica i heljdina brašna. Zato je najbolje kupovati začine u komadu koje možete sami samljeti.

Mljevena kava nerijetko sadrži i slatki krumpir, korijen cikorije ili prženi grah. I u ovom slučaju najsigurnije je kupiti kavu u zrnu koju ćete sami samljeti. Istina, danas je teže naći prženu kavu jer jednostavno tempo života više ne dopušta da trošimo vrijeme na luksuz mljevenja kave kod kuće pa je trgovci i ne nabavljaju.

Voćni sokovi umjesto pravog voća, kako je reklamirano, često umjesto soka određenog voća sadrže vodu, boju, šećer i slatke umjetne arome. Uočilo se da je npr. popularno krivotvorenje soka od šipka koji se često razrjeđuje sokom od grožđa ili krušaka. Često se rade potpuno sintetički sokovi koji ne sadrže nikakve tragove pravog soka. Zato je puno polje napraviti sok od svježeg voća.

Čaju dodaju običnu travu ili listove paprati.

Plodovi mora visoko su na listi prijevara jer se podvaljuje jeftinija riba umjesto skuplje. Ako je riba smrznuta, teško je prije konzumacije uočiti razliku pogotovo ako je u nekom već specifičnom obliku spremnom za pripremu. Tu nam može pomoći odluka da kupujemo od nama poznatog i već provjerenog proizvođača.

Kvaliteta ekstradjevičanskog maslinovog ulja ugrožena je u cijelom svijetu. Kako prepoznati pravo ulje? Ekstradjevičansko maslinovo ulje u hladnjaku bi trebalo postati mutno i zgusnuti se. Osim toga, ulje je zapaljivo i pamučne niti uljane lampe u ovom ulju moraju gorjeti. Najbolje je kupiti ga kod lokalnih proizvođača koje poznajete ili pronaći tvrtku čiji proizvodi imaju certifikat da je ulje čisto i organsko. Cijena nije pouzdan pokazatelj.

Voćni jogurti često uopće ne sadrže voće. Provjerite sastav namirnica na etiketi. Preporučujemo vam da ipak sami napravite voćni jogurt sa svježim voćem i običnim jogurtom te ga zasladite medom.

Energetska pića sadrže i po 500 mg kofeina i puna su šećera, tako da je puno bolja opcija za podizanje energije voda.

Prerađeno meso kao što su hrenovke, salame, paštete, kobasice i slične namirnice su proizvodi s produljenim trajanjem. Nitrati koji se dodaju za održavanje boje i sprečavanje rasta bakterija povezani su s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Zato je potrebno gotovo potpuno izbaciti takve proizvode iz prehrane .

"Kad bi potrošači pažljivo pristupali kupnji namirnica, tada bi proizvođači bili prisiljeni na proizvodnju kvalitetnijih prehrambenih proizvoda, a trgovcima ne bi padalo na pamet pokušati prodati proizvode koji nisu sigurni za konzumaciju", poručuju iz RZOP-a.

Komentara 14

IM
Immanuell
13:10 31.03.2014.

Ovakvim člancima bunite ljude i neodgovorno ih potičete na zaziranje od nekih namirnica. Takvim stvarima treba pristupiti drukčije, a ne senzacionalistički i isključivo, jer to u većini slučajeva nije baš tako kako se navodi u tekstovima. U paprici nema nikakvog olova, to je ona priča iz 70 - tih kad je jedna baka potrovala ljude jer je u slatku papriku da bi joj poboljšala boju (!!) stavila minij, odn. Pb3O4, temeljnu crvenu boju za metal. Nitko više to ne radi, znalo bi se jer i najmanja količina olova uzrokuje grozne smetnje u organizmu. Za sokove znamo da se deklariraju pod količinom suhe tvari, ali pravilnikom nije navedeno što je ta suha tvar, a ljudi obično to poistovjećuju s suhom tvari od voća. U trgovačkim centrima možete lijepo vidjeti da u medu - vidi se kroz staklenke - ima svašta, jer ono što bi trebao biti početak kristaliozacije meda izgleda kao da je netko udrobio kruh unutra. Obično se nalijeva dio kukuruznog sirupa na bazi fruktoze, jednako je ekstremno sladak kao i med. Kava je oduvijek miješana s prženim ječmom, ima li graha ili heljde unutra ne znam, ali mješavina je ne..... Tko ne želi tako jesti, ima bioorganske trgovine, tamo je sve ekološki i stvarno onakvo kako i piše na deklaraciji, ali ćete to masno platiti. Blago onom tko ima sve na selu pa može kako hoće.

Avatar bosanac1951
bosanac1951
11:20 31.03.2014.

Ovo gore sam pročitao u detalje. Moje pitanje za sve: šta mi uopće smijemo jesti, a da nije, ajmo reći, štetno po ljudski rod ???? Hvala.

ST
stefj
12:05 31.03.2014.

Eh, da je članak pravi, rekli bi i proizvođače koji varaju, tj. brandove pod kojim se prodaju krivotvorene stvari. Zapravo, u puno slučajeva, ne radi se o krivotvorini, već o tome da ljudi ne čitaju deklaracije, već po imenu proizvoda sami zaključuju o čemu se radi. Tako npr. ako uzmete med od jednog proizvođača s 3 slova (prvo i zadnje isto), vidjet ćete već na deklaraciji da u njemu ima malo pravog meda. Također, ako pročitate deklaraciju mljevene kave, uredno čete vidjeti cikoriju na njoj. Kod voćnih sokova su stvari jasnije, postoji nektar i voćni sok, voće od kojeg se radi, kada se sok deklarira kao voćni, a kada s imenom voća, itd. Kada se ljudi naviknu čitati deklaracije, bit će bolje...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije