Saborski Odbor za Ustav podržao je danas većinom glasova SDP-ov prijedlog izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatskom saboru te odbacio prijedlog izmjena istog zakona Hrvatskih laburista. Na sjednici nije bilo zastupnika HNS-a koji se ne slažu sa SDP-ovim prijedlogom načina izbora zamjene za zastupnike koji odlaze na nespojivu dužnost ili stavljaju mandat u mirovanje.
Zato još uvijek nije jasno hoće li uopće doći do izmjena izbornog zakonodavstva, jer je pitanje hoće li SDP imati dovoljno ruku da donese zakon. Iako manjinci u pravilu podržavaju vladajuće, pomoć im je trebao i HDSSB koji je prvo poručio kako je bolje donijeti ikakve izmjene nego nikakve, ali je sad jasno da im veliki problem stvara ženska kvota koju SDP predlaže.
SDP, podsjetimo, predlaže da se i za parlamentarne izbore uvede glasovanje kao na europskim izborima, dakle, jedan preferencijalni glas s kvotom od 10 posto, ukidanje nositelja lista, te tzv. ženska kvota prema kojoj na listama mora biti najmanje 40 posto žena. Traže i da svatko tko se kandidira, i nezavisni i stranke, moraju prikupiti 1500 potpisa u svakoj izbornoj jedinici u kojoj se kandidira. Objedinjena rasprava o oba prijedloga trebala bi se održati u četvrtak, te bi se u petak trebalo o njima glasovati kako bi se sve stiglo izmijeniti do 15. veljače kada se službeno ulazi u izbornu godinu.
Laburist Dragutin Lesar podsjetio je da je pred Saborom u prvom čitanju bilo pet različitih prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva te da se planiralo postići konsenzus oko jednog zajedničkog prijedloga, no to je propalo.
– Mi predlažemo da se na izbor 140 saborskih zastupnika primjenjuje preferencijalno glasovanje u kojem bi birači imali pravo na listi zaokružiti do tri kandidata kojima daju prednost. Zastupnici bi u Sabor ulazili po broju osvojenih preferiranih glasova, bez ikakvog praga – kaže Lesar te podsjeća da je na izborima za Europski parlament mogućnost preferencijalnog glasovanja iskoristilo gotovo 80 posto birača, a uvjeren je da bi samo 3 preferirana glasa bila preduvjet da građani dobiju ono što im je obećano – da imenom i prezimenom biraju zastupnike. Laburisti su predlagali i zabranu kandidiranja pravomoćno osuđenima za najteža kaznena djela i djela protiv službene dužnosti, kao i nespojivost obnašanja dužnosti prema kojoj saborski zastupnik ne bi mogao istodobno biti i gradonačelnik ili načelnik općine.
HDZ-ov Davorin Mlakar zamjerio je vladajućima što su odbili prijedlog njegove stranke da se prije izmjena izbornog zakonodavstva promijeni Ustav kako bi se ispravila nepravda nanesena biračima koji imaju prebivalište van Hrvatske čiji je izborni proces "bitno otežan u usporedbi s drugim biračima u Hrvatskoj". Traže da se ukine fiksna kvota za dijasporu i omogući glasovanje i izvan diplomatsko-konzularnih predstavništava. Zamjera i što se omogućava glasovanje i osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost, budući da će za njih morati glasovati njihovi staratelji koji će glasovati za sebe i svog štićenika, onda kršiti ustavnu odredbu da svi građani imaju jedan glas.
– Bez izmjene članka 45. Ustava ove su izmjene više kozmetičke nego bitne prirode – zaključuje Mlakar.
SDP-ov Marin Jurjević primijetio je da nema potrebe da govore "ezopovskim jezikom".
– Meni je jasno zašto ste vi protiv preferencijalnog glasovanja, što god rekli, vi ste protiv tog principa zato što vas vodi najnepopularniji političar u Hrvatskoj koji sebi ne može dopustiti da bilo tko s liste dobije više glasova od njega. To što vi sve uvjetujete promjenom Ustava jest ono što se u Dalmaciji zove skuža, opravdanje, izlika da se Turci ne dosjete nečega – tvrdi Jurjević, a Mlakar mu odgovara da se zadrži na tumačenju misli predsjednika svoje stranke, a ne njegove.
– Ovo vam je zgodna taktika, osluškujući želje javnosti, vi sve pretačete u jeftina politička rješenja – kaže Mlakar.
SDP-ova Ingrid Antičević Marinović kazala je da više preferencijalnih glasova zvuči primamljivo, ali to vuče i izmjene Zakona o političkim strankama i Statuta stranaka jer bi se morala omogućiti kompeticija unutar stranke, i to u najosjetljivijem razdoblju kada vode borbu i s drugom strankom.
– Još je jedna opasnost. Postavlja se pitanje kako će mladi sposobni ljudi, tipa Grbina, dobiti svoju šansu. Oni su prepoznati u stranci, ali građani ih ne znaju – kaže Antičević Marinović. Njen stranački kolega Ivo Jelušić komentira da "kud svi drumom, HDZ šumom", odnosno da uvijek bježe od rasprava koje su tijeku.
– Smeta mi što se vaše zalaganje oko biračkog prava Hrvata izvan RH svodi samo na vašu potrebu za njihovim glasovima – dodaje Jelušić.
GONG-ov Dragan Zelić zamjerio je što mnogo prijedloga SDP nije uvažio, a posebno mu je sramotno što se i ratni zločinci mogu kandidirati na izborima.
– Ako se u petak ne skupi većina koja će izglasati ovaj zakon, javnost će imati dojam da je sve ovo posljednjih mjeseci bio samo igrokaz. Maškare i dalje traju, nadam se da u petak neće pasti sve maske – kaže Zelić kojemu je SDP-ov prijedlog izmjena samo "kamilica".
SDP-ov Nenad Stazić kaže da nije siguran kako bi zabrana kandidiranja osuđenima za teška djela prošla na Ustavnom sudu jer Ustav kaže da svatko ima pravo birati i biti biran.
– Ja sam osobno za to, ali samo za pravomoćno osuđene, a sve ispod toga je široko polje za manipulacije. To bi značilo davanje DORH-u da bira tko će na izbore, a tko neće. Može se onemogućiti bilo koga da se kandidira nekakvom izmišljenom optužnicom koju se poslije izbora može povući – objašnjava Stazić, a SDSS-ov Milorad Pupovac se čudi takvoj tezi jer bi to značilo da su "sudski organi dio političke utakmice". Zamjerio je i što se ne ide u ujednačavanje izbornih jedinica, gdje su odstupanja u broju glasova i do 100 tisuća birača.
To su željeli izmijeniti Laburisti svojim prijedlogom da se Hrvatska podijeli na šest izbornih jedinica jer, kako je Lesar objasnio, 9. izborna jedinica, koja je najveća, ima 432.312 birača, dok je u 4., najmanjoj izbornoj jedinici, 335.495 birača, što znači da je razlika između te dvije izborne jedinice u čak 96.825 birača, a to je 3,5 mandata. Međutim, ovaj prijedlog nije dobio dovoljno glasova na Odboru.
>> Vladimir Šeks: Glavaš će uskoro imati prilike popričati sa mnom
Zenska kvota ?!?! Koja je uopce poanta iste, ako se odnosi samo na liste ? Samo i dalje preljevaju iz supljeg u prazno.