Nakon što su završeni stranački izbori u HDZ-u, u fokus Vlade trebale bi doći i obećane reforme. Očekuje to i Europska komisija jer su sve države članice izvan eurozone dužne predstaviti svoje nacionalne programe reformi i programe konvergencije koji će, među ostalim potezima, biti glavna podloga Europskoj komisiji za pripremu proljetnih prognoza. One se u pravilu predstavljaju u prvom tjednu svibnja pa bi ta procjena trebala biti i prva službena verifikacija rada ove Vlade jer su se svi dosadašnji stavovi temeljili na učincima i programima bivše Vlade. Servac Derose iz Europske komisije tako 22. travnja dolazi u Zagreb.
DUUDI pripremio natječaj
Nacionalni program reformi trebao je biti objavljen i pročešljan u parlamentu i sa socijalnim partnerima do sredine travnja, no Oreškovićeva je Vlada pustila u javnu raspravu samo promjene zdravstvenih zakona koji se tiču reforme hitne službe i cijene dopunskog osiguranja. Ostalo bi trebali predstaviti vrlo brzo želi li Vlada izbjeći hladan tuš iz Bruxellesa. Premijer je prošli tjedan kazao da će ovaj tjedan ‘malo više čuti’ kako će Vlada smanjiti javni dug za 150 do 200 milijuna eura, a iz DUUDI-ja su potvrdili da će ovaj tjedan raspisati natječaj za predaju obvezujućih ponuda za hotele dubrovački Maestral i rapski Imperial, a idućih tjedana oglasila bi se prodaja portfelja iz Kluba Adriatic – hotela Hrvatska i bivšeg vojnog odmarališta Krvavica te crikveničkog Jadrana. Sve je to još daleko od Vladina plana da ove godine unovči 500 milijuna eura državne imovine i tako smanji javni dug. Vlada se pismom obvezala i na strukturne reforme u nekoliko područja: upravljanju javnim financijama, zdravstvu, mirovinskom sustavu, socijalnim pravima, javnoj upravi, pravosuđu.
Vrlo brzo Vlada bi trebala donijeti i odluku o primjeni imovinskog cenzusa kod isplate novčanih naknada kao što su dječji doplaci, invalidnine, razne socijalne naknade jer se proračunom obvezala da će primjenom imovinskog cenzusa do kraja godine uštedjeti 560 milijuna kuna.
Pričali godinama
Godinama se priča o imovinskom cenzusu, a jedna je radna skupina za bivšu HDZ-ovu Vladu pripremila nacrt zakona po kojemu bi pravo na novčanu pomoć države imali samo građani čija imovina ne prelazi vrijednost od 60 mjesečnih minimalaca – oko 186.000 kuna – s tim što se u imovinu ne bi računalo osobno vozilo i stambeni objekt do 35 kvadrata za jednu osobu uvećan za 10 četvornih metara po članu kućanstva. Svjetska banka u jednoj je svojoj analizi navela da bi se budžet za dječji doplatak smanjio 15 posto kad bi se novac uskratio obiteljima s dva automobila. Odluka o imovinskom cenzusu još nije donesena, a iz resora socijalne skrbi jedino je pokrenuta izmjena Zakona o socijalnoj skrbi kako bi se odustalo od stvaranja jedinstvenog centra za novčane naknade, što je bio plan prethodne Vlade.
Potpredsjednik Vlade Božo Petrov sad u prvi plan stavlja umrežavanje javne uprave.
– U nacionalnom planu reformi neke od mjera imat će izravni fiskalni učinak, a osobito promjene koje se planiraju u zdravstvu, sustavu javne nabave, informatizaciji javne uprave. Sustav će funkcionirati na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, moći ćete pratiti svoje zahtjeve, tko ih i u kojem roku rješava, a bit ćete povezani i sa svim ostalim institucijama i njihovim ispostavama. To je jedna od najvažnijih poruka koja će se dogoditi u prvih godinu dana nove Vlade i koja će biti zamašnjak razvoju – kazao je nedavno Petrov.
>>Kraj prvog kvartala za Timov tim: jesu li ispunili očekivanja?
ukinuti sve privilegije,kojekakve naknade,dodatke i sl.Dopunsko osiguranje besplatno samo za tjelesne invalide a ne za kojekakve kategorije kojima je imovinski cenzus veći od radnika koji rade!Svi ostali moraju plaćati ili ako ne mogu onda mogu raditi na poljima i plantažama i odraditi.Dosta je bilo glume,lažiranja i izmišljavanja.