Statut za nacionalne manjine

'Statut grada Vukovara krši Ustavom zajamčena prava'

dvojezične ploče
Foto: Branimir Bradarić
18.08.2015.
u 11:51

Ne ignorirajući nedavnu povijest Vukovara obilježenu ratnim razaranjima i osjetljivost vezanu za pitanje dvojezičnosti, Savjet je u dubokom uvjerenju da niti jedan jezik i pismo ne smiju dovoditi u pitanje miran suživot i budućnost međuljudskih odnosa na bilo kojem području Republike Hrvatske

Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske reagirao je na jučerašnju odluku vukovarskog Gradskog vijećai donošenje novog Statuta kojim se preinačilo da postavljanje dvojezične ploča na javnim ustanovama neće biti provedeno. Priopćenje donosimo u cijelosti:

"Izmjene Statutarne Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Grada Vukovara izglasane na sjednici 17. kolovoza 2015., kojima je Gradsko vijeće većinom glasova preinačilo tekst Statuta na način da dvojezične ploče nisu predviđene na gradskim ustanovama, institucijama, trgovima i ulicama, nije u suglasnosti s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Gradsko je vijeće navedenim izmjenama Statuta onemogućilo pripadnicima srpske nacionalne manjine ostvarivanje prava zajamčenih člankom 12. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji propisuje da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici manjine čine najmanje trećinu stanovnika jedinice.

Nadalje, u skladu s člankom 26. Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, ministar je uprave donio Naputak za dosljednu provedbu toga Zakona. U točki I. Općih odredbi Naputka propisano je da općine i gradovi u kojima pripadnici manjine čine najmanje trećinu stanovnika i koje su sukladno tom Zakonu i Ustavnom zakonu u obvezi statutima izričito propisati i urediti pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma na cijelom svojem području, dužne su statutima detaljno urediti ostvarivanje prava odnosno izričito propisati svako pojedino pravo kojeg je ostvarivanje na području jedinica zajamčeno Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Člankom 7. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina utvrđeno je da Republika Hrvatska osigurava ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina koja uživaju pojedinačno ili s drugim osobama iste nacionalne manjine, a između ostalih, naročito služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi.

Predmetnim izmjenama Statuta Grada Vukovara donositelj nije uzeo u obzir Ustavnim zakonom određenu obvezu Republike Hrvatske da osigura ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina, a naročito služenje svojim jezikom i pismom u službenoj uporabi.

Ne ulazeći u ovlasti i način rada tijela jedinica lokalne samouprave, razvidno je da je izglasanim izmjenama povrijeđeno zakonom zajamčeno pravo pripadnika manjina na služenje svojim pismom u službenoj uporabi odnosno pravo na ravnopravnu službenu uporabu pisma na području jedinice lokalne samouprave kada čine najmanje trećinu stanovnika jedinice.

Savjet za nacionalne manjine zalaže se za punu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina kao zakona na koje možemo biti ponosni i po kojima nas je Europska unija prepoznala kao budućeg značajnog čimbenika u promicanju mira, tolerancije i dijaloga i ne smiju biti objekt dnevnopolitičkih prepucavanja.

Ne ignorirajući nedavnu povijest Vukovara obilježenu ratnim razaranjima i osjetljivost vezanu za pitanje dvojezičnosti, Savjet je u dubokom uvjerenju da niti jedan jezik i pismo ne smiju dovoditi u pitanje miran suživot i budućnost međuljudskih odnosa na bilo kojem području Republike Hrvatske, kao i cjelokupnu politiku Vlade Republike Hrvatske u izgradnji sustava zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina.

Parcijalna primjena zakona kojima se jamči ostvarivanje ljudskih prava odnosno prava nacionalnih manjina u danas slobodnoj, neovisnoj i demokratski ustrojenoj Republici Hrvatskoj dovodi u pitanje smisao žrtava onih koji su živote dali u borbi protiv vojne agresije na Republiku Hrvatsku i akata nasilja prema njezinim građanima.

Postavljanje dvojezičnih i dvopismenih natpisa na institucijama u Gradu Vukovaru samo su materijalna manifestacija vrijednosti koje su građani Republike Hrvatske prigrlili i afirmirali kroz uspješnu provedbu procesa mirne reintegracije, napredak ostvaren na području ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina te odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

>> Gradsko vijeće Vukovara: Bez ćiriličnih ploča na objektima javne namjene

Komentara 31

D6
duda_66
12:21 18.08.2015.

kako su se upljuckali,netreba im ništa dati kakva prava manijna,u Irskoj ,Norveškoj itd srbi su manji od makovog zna,što tamo ne traže ,,prava" dobili bi povratnu kartu odmah

NA
navijeke
12:39 18.08.2015.

Jasno, taj "savjet" i dalje ne vidi kako su Hrvati u Vukovaru i danas u podređenom položaju, a oni koji su Vukovar rušili slavodobitno se cere. Samo u Hrvatskoj, samo u Hrvatskoj.

BO
Bogodol
14:23 18.08.2015.

Žalosna je klima u Hrvatskoj Državi, ove silne kuknjave me posjećaju na 1990 kada su se četnici digli i pobunili jer su ugroženi i dira se u njihova prava. Ponavljam ćirilica na nadpisnim tablama je ona ista sa granata i sanduka municije tzv. JNA koja je pucala po Vukovaru i to je pupavčevo "zapišavanje teritorija" kojeg oni pokušavaju osvojiti jer za Pupavca i ostale rat nije završio nakon OLUJE već ga vode i dalje ali sada drugim sredstvima. Ne mogu vjerovat kolike udruge liju suze krokodilske radi ne postojanja ćirilice na nadpisnim pločama, nitko se ne buni protiv ćirilice jer na svakoj garanciji nekog proizvoda, lijeku ili sličnom ona postoji, no postavljanjem ćirilice na nadpisne ploče je poniženje svih žrtava koji su dali svoju krv za Hrvatsku Državu, Vukovar je svetinja svima koji vole Hrvatsku Državu i ne smije se dozvoliti da po njoj pišaju i ponižavaju ju razni četnici (čast dijelu Srba koji su se borili za nju u hrvatskoj uniformi) te jedan veliki dio jugonostalgičara i tzv. bioloških Hrvata, nesmijem ih nabrojiti jer će te mi članak ukinuti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije