Nakon što ga je prije nekoliko godina poharao ledolom, koji je pričinio štete veće od 500 milijuna kuna, Gorski kotar na udaru je još veće ugroze – smrekova potkornjaka, koji prijeti uništenju i devastaciji baš svih smrekovih šuma u tom kraju. Na području Čabra gotovo više nema smreke koja nije zaražena opasnim nametnikom, a kako je struka zakazala, ekološka katastrofa mogla bi pogoditi najmanje 30% svih goranskih šuma, u kojima je, prema neslužbenim procjenama, već pričinjena šteta između 50 i 70 milijuna kuna, čulo se na jučerašnjoj konferenciji za medije o potkornjaku i hrvatskim šumama u sklopu EU eurozastupnice Marijane Petir, Hrvatskog drvnog klastera i Šumarskog fakulteta.
Dva kilometra s vjetrom
Iako je led, naime, svojedobno najviše ugrozio bukvu, uništena, posušena ili raspadnuta stabla koja i dalje leže uokolo te preživjela s najnižim imunitetom žarište su za potkornjaka koji se odatle širi i na zdrava stabla. Potkornjak napada koru drveća, a u hodnicima koje buši ženke polažu jaja. Ličinke nakon što se izlegu počinju se hraniti biljkom koja se posuši za samo tri tjedna, a potkornjak se proširi na najmanje 15 novih stabala. Nametnika nosi i vjetar, više od dva kilometra, a najveći je problem u privatnim šumama o kojima se vlasnici ne brinu, u vlasništvu su staračkih domaćinstava ili iseljenog stanovništva... Čak i NP-u Risnjak prijeti kataklizma zbog negospodarenja šumskim resursima. No umjesto da smo se konzultirali sa Slovencima koji su se, nakon jače pošasti ledoloma, potkornjakom odmah pozabavili, udruživši struku i tešku mehanizaciju, mi nismo učinili ništa. Na nepristupačnom terenu potkornjaku još nema “lijeka”, čak ni u državnim šumama, a Hrvatske šume u lanjskoj se bilanci hvale uštedom od 50 milijuna kuna – upravo na zaštitnim sredstvima, kazao je direktor HDK Marijan Kavran.
Resursi od 60 mlrd. eura
– Program praćenja stanja šuma u EU još prije 10-ak godina pokazao je kako su kod nas hrast i jela značajno oštećeni i ne stvaraju očekivani prirast – objašnjava prof. dr. Ivica Tikvić sa Šumarskog fakulteta. I klimatske oscilacije štete upravo četinjačama u Hrvatskoj.
Stoga je jedno od ključnih pitanja što napraviti s hrvatskim šumarstvom u kontekstu promjena koje se događaju u EU. Kad bi se samo drveće napadnuto potkornjakom odmah izvuklo iz šume i skinula mu se zaražena kora, bez problema bi se moglo dalje koristiti u proizvodnji s dodanom vrijednošću. No to je samo jedan od problema o kojima se nitko, čini se, ne brine iako drvna industrija u ukupnom izvozu RH sudjeluje s 10,4%, a u BDP-u s 3,6% s djelatnostima naslonjenim na šumu. S bogatim resursima komercijalno vrijednim 60 mlrd. eura možemo biti predvodnici u srednjoj Europi. Sve više se, naime, govori i o cirkularnoj ekonomiji, drvo s dodanom vrijednošću može se i reciklirati (poput željezničkih pragova) i produljiti mu se ionako dugi vijek. No u prilog nam ne idu ni tehnologije, nemamo plana pošumljavanja niti znamo kolike su točno štete kako bismo ih u idućim planovima uzeli u obzir, rekao je prof. Tikvić.
A kaj rade strucni uhljebi u Hrvatskim sumama? Doprinos za sume uredno gule s koze hrvatskih poduzetnika.