Prva generacija osmaša bez općeg uspjeha u srednje škole upisat će se 2021. godine. Opći uspjeh, kako je reformom predviđeno, počet će se ukidati školske godine 2017./18. u prvom, trećem i petom razredu. Kad za upis u srednje škole stasaju tadašnji petaši, za njih će vrijediti nova pravila i kriteriji.
Svi u jednakom položaju
– Cilj nam je da svi učenici budu u jednakom položaju i da generacija od početka faze obrazovanja koja im je važna za daljnje obrazovanje znaju pod kojim će se uvjetima upisivati, odnosno da znaju da će im od petog do osmog razreda biti važne ocjene iz predmeta, a da općeg uspjeha neće biti – objašnjava nam voditelj kurikularne reforme dr. Boris Jokić. Dodaje da opći uspjeh nije mjera kvalitete znanja učenika.
– Iako će odluku o kriterijima za upis u srednje škole donositi obrazovna politika, predlažemo da se vrednuju ocjene iz predmeta važnih za određeni srednjoškolski program. Osim toga, do tada će se provoditi i tzv. hibridno vrednovanje koje će učvrstiti objektivnost i utemeljenost ocjene koju učenik ima – ističe dr. Jokić. Hibridno vrednovanje ili jedna vrsta nacionalnih ispita znači da će nastavnik iz ispitnog centra povući test koji je pripremljen i isti je za sve i dati ga učenicima da ga riješe kako bi dobio realniju sliku kojim znanjima i vještinama njegovi učenici vladaju. – To je važno jer ocjena koja se učeniku zaključi postaje objektivnija, a time se i pritisak roditelja smanjuje. Otpadaju prigovori da je neki test bio lakši ili teži i da nastavnici nemaju iste kriterije – objašnjava Jokić. Gimnazije i strukovne škole same će u suradnji s mjerodavnim Ministarstvom obrazovanja definirati ocjene predmeta koji će se vrednovati za upis.
Podrška dijela udruga
Pretpostavka je da će se za prirodoslovno-matematičke gimnazije, uz hrvatski i strani jezik, bodovati matematika i fizika. Za klasične gimnazije važan će sigurno biti latinski jezik, za jezične ocjene iz prvog i drugog stranog jezika...
– Važno je da učenici od polaska u peti razred znaju precizno što će im koja škola tražiti pri upisu – dodaje Jokić. Ukidanjem općeg uspjeha izbjeći će se situacije kada se učenici koji su primjerice bili izrazito talentirani za matematiku i informatiku nisu mogli upisati u zagrebačku petnaestu gimnaziju jer su iz tjelesnog ili likovnog imali trojku koja im je rušila prosjek. – Cilj nam je vrednovati cjelovitost uspjeha mlade osobe, ali ne kroz prosjek, nego kroz jasnije naglašavanje onoga u čemu su dobri – naglašava Jokić. – To mi se čini dobrim, ali se roditelji, učenici i nastavnici o svemu moraju na vrijeme informirati – prokomentirala je predsjednica udruge Nastavnici organizirano Sanja Lukić. Ukidanje općeg uspjeha podržava i predsjednik Nacionalnog vijeća učenika Karlo Horvat.
– Cilj nam je da se učenicima pruži mogućnost da se upišu u škole za koje su talentirani – zaključuje Horvat. No, za razliku od njih, predsjednik Udruge srednjoškolaca Leo Fel nije za ukidanje općeg uspjeha jer se boji da bi to ”učenike moglo opustiti i navesti ih da ne uče predmete koji im nisu zanimljivi”.
>> Strukovne škole i dalje obrazuju za čekanje posla
