Treću godinu zaredom Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj izdaje takozvanu Bijelu knjigu odnosno dokument u kojem u 38 preporuka pozivaju Vladu da popravi poslovnu i investicijsku klimu. Preporuke ostaju iste iz godine u godinu, a ulagači se žale da u Vladi nemaju sluha za njihove potrebe iako strani ulagači nose polovicu svih ulaganja u 2014., a zapošljavaju svakog četvrtog zaposlenika u državi.
Porezi previsoki
Od 1993. do 2014. godine Hrvatska je akumulirala 29,4 milijarde eura izravnih stranih ulaganja, što je usporedivo prema veličini vlastitog tržišta s drugim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi. Prema akumuliranom FDI per capita, Hrvatska je četvrta, iza Estonije, Češke, Mađarske, a ispred Slovačke.
Bijelu knjigu 2015., koju Večernji list prvi predstavlja, ulagači su podijelili na pet područja koja drže akutnim problemima hrvatskog gospodarstva: pravna nesigurnost, porezne obveze, parafiskalne naknade, javna uprava i pravosuđe i pitanja rada. Njihove su glavne preporuke u području pravne nesigurnosti da se provede opsežna procjena utjecaja propisa na svakom novom zakonu ili podzakonskom aktu i ostavi dovoljno vremena prije provedbe za usklađivanje s novim zakonom ili aktom. Drže da je Hrvatska dosegnula krajnje kapacitete poreznih prihoda i da će se teško podnijeti novo povisivanje poreznih stopa ili uvođenje novih.
Ulagači upozoravaju da je PDV veliki teret i za poduzetnike i građane, a naročito spornim drže da se PDV mora platiti bez obzira na to jesu li potraživanja naplatili ili ne. Ističu i da je porez na dobit uvećan za dodatnih 12 posto pa u zbilji iznosi 32 posto, čime je postao jedna od najvećih u Europskoj uniji. Nisu zadovoljni ni provedbom inicijative koju su sami pokrenuli, a tiče se obvezujućeg mišljenja u Poreznoj Upravi jer čak i ta obvezujuća mišljenja mogu biti različita od ispostave do ispostave. Posebno pitanje koje postavljaju strani ulagači jest pitanje oporezivanja za strane državljane jer su menadžeri jako opterećeni porezom na dohodak, pri čemu se određuje granična porezna stopa od 47,2 posto za rezidenta Zagreba, oporezivanje smještaja i troškova preseljenja. Zato predlažu da se uvede zahtjev za izdavanje službenog mišljenja u roku od 60 dana kako bi tvrtka mogla računati na pravodoban odgovor. I treću godinu zaredom investitori pozivaju na "oprost lošeg duga", odnosno mogućnost da se smanji odgovornost PDV-a za nenaplativa potraživanja kako bi se izbjegao nekontrolabilni trošak PDV-a za porezne obveznike. Što se tiče parafiskalnih nameta, ulagači traže da se uspostavi stalno tijelo koji će raditi na ukidanju i smanjenju parafiskalnih davanja dok se ne ukinu. Zalažu se i za restrukturiranje javne uprave u brzu i učinkovitiju administraciju koja će biti servis građana te fleksibilizaciju tržišta rada. Analizirajući poteze Vlade u posljednje dvije godine, ulagači iz FIC-a ističu da je Vlada u 2013. u nekoliko odluka pokazala kako preferira državne tvrtke u odnosu na privatne te da je negativno utjecala na poslovnu i ulagačku klimu kad je povećala PDV za turizam, naknadu za koncesiju za telekome te uvela obvezne kvote zapošljavanja invalida.
Uvođenje novih poreza
Ističu i da se izmjene zakona u 2014. nastavljaju uvođenjem novih poreza poput poreza za reinvestiranu dobit, nameta poput licenciranja za protupožarnu zaštitu, a ističu i daljnje pogoršavanje situacije u pravosuđu. Ulagači vide i sve više primjera pojačanja terenskog rada inspekcija rada, porezne inspekcije i carine, a uviđaju i problem u javnoj nabavi gdje je manji fokus na cijeni, a veći na „umjetničkom dojmu".
>> Kina prva izvan EU koja financira Junckerov plan investicija u Europi
>> Müller: Ulaganje u zelene projekte podrazumijeva veliki kapital
