Zagrebačka konstruktorska tvrtka Ingra u centru je financijskih i
političkih igara. Tvrtka je za 90 milijuna eura financirala i sagradila
zagrebačku Arenu, a potom je počelo loptanje oko objekta i uporabne
dozvole koju je odbio dati nadzornik, IGH, tvrtka Jure Radića. Grad
Zagreb jedva je to dočekao kako bi produljio svoje ugovorne obveze
prema Ingri kao budući vlasnik Arene, koju mora iskupiti za 28 godina.
U sve se uplela i neuspjela dokapitalizacija Ingre. Slijedi drugi krug
u kojem bilo tko može upisati dionice, i to 50 posto temeljnog
kapitala. U ovom trenutku, smatraju analitičari, Ingru može za
relativno mali novac preuzeti konkurencija, čime bi Hrvatska izgubila
izvoz građevinskih radova. Nagađa se da to mogu biti austrijske tvrtke
Strabag i Porr, ali i neke kompanije iz Rusije ili arapskog svijeta s
kojima Ingra surađuje.
Ingra, doznaje se, traži izlaz u slučaju da se previše otegne sporazum
s Bandićem, a već u ožujku dolazi naplata dijela kredita kojim je
financirala Arenu.
Iz Ingre stižu prijetnje da mogu vrlo lako prodati Arenu i riješiti
svoje financijske probleme, no malo tko vjeruje u takav ishod. U Ingri,
čuje se, imaju bolji model, prodaju svojih golemih potraživanja prema
gradu. Zainteresirani su strani mirovinski fondovi i osiguravajuća
društva kojima odgovaraju investicije na tako dug ulagački horizont.
Čini se da je to adut Ingre jer se Bandić, ili nasljednik, neće moći
loptati s drugim ulagačima kao s Ingrom.
Političke spletke i nesnošljivost
Stvar oko Ingre kompliciraju i političke igre i sukobi. Jedan je sukob Igora Oppenheima i Marine Matulović-Dropulić, a time i Vlade, drugi velika obostrana nesnošljivost s Jurom Radićem, a treći je hipoteka Ingre kao Mesićeve tvrtke miljenice. Navodno su zbog utjecaja Vlade iz dokapitalizacije otpali neki koji na bilo koji način ovise o Vladi.
