Naslov je naizgled samo poetičan: duga je naime ime novog vina što je nastalo u vinogradima i podrumu iznad Zagreba, na pokušalištu Agronomskoga fakulteta u Jazbini. Kako je u njihovim podrumima već stasalo mnogo hvaljenih vina, ovo je pozornost zavrijedilo načinom svog nastanka.
Duga je plod ekološkog pristupa i plod Projekta Ekološko vinogradarstvo na obiteljskim gospodarstvima. Prije tri godine prijavljeni su projekti za istraživanja u poljoprivredi - VIP - i sada je taj dio projekta pri kraju, no zbog važnosti i zanimanja te aktualnosti svakako bi ga valjalo produljiti, nastaviti. To posebice vrijedi za višegodišnje kulture kakva je i loza.
Projekt vodi dr. Mirjana Karoglan-Kontić, u suradnji s dr. Edijem Maletićem i dakako prof. dr. Nikolom Miroševićem. Počelo se na pola hektara na Jazbini, sa starim mješovitim nasadom kraljevine, malo graševine, beline i sl. U cijeloj je priči osnovno tlo, kako ga održavati, ostvariti plodnost, i tu je glavno zatravljivanje, sa što više vrsta biljaka i cvijeća. Drugi je problem zaštita, prihvatljivi su samo sumpor i bakar, te neka druga sredstva na bazi minerala, vodeno staklo i na bazi gline. Prskanje takvim sredstvima stvara mehaničku prepreku gljivici.
No što kad je izrazito loša godina? Mogu se očekivati veliki problemi i šteta, ali kad se uspostavi cijeli taj ekološki ciklus u obradi manje je i bolesti. U takvim ekstremnim situacijama po hektaru je dopušteno maksimum 3,5 kg čistog bakra, u dva do tri tretiranja.
Najvažnije je uspostaviti i njegovati biološku raznovrsnost, pa je ptičje gnijezdo na trsu pravi ukras.
U podrumu je već znatno manje problema, postupci su što prirodniji, važno je da se ne forsira pretok i nastoji se što manje smanjiti uporaba još neizbježna sumpora. Zanimljivo, dopušteno je došećeravanje i dodavanje ugušćena mošta, a u određenim slučajevima i dokiseljavanje (na jugu).
Naši su znanstvenici istraživanja proveli u četiri klimatske zone u Hrvatskoj, u četiri proizvođača, u Međimurju, Poreču, Kutjevu i na Pagu, a vina su morala imati zaštitu geografskog podrijetla. Ekološko su vino na Jazbini redovito vinificirali, no tek ono berbe 2000. prvi je put u butelji (oko 700 komada), koje se interno koriste, no ubuduće bi ga certificirali. Kušao sam ga, plijeni izvornošću i čistotom, sa 10,5 % alkohola i potpunom suhoćom široke je mogućnosti kušanja.
Propisima još nije reguliran sav taj posao, u inozemstvu u kojem je snažan trend dobivanja ekološke hrane, pa tako i ekološkog vinogradarstva, zakoni su vrlo strogi kao i kontrola njihove primjene, ali su zato i poticaji znatni. I u nas vlada zanimanje za takve projekte pa se pojedinci obraćaju stručnjacima, agronomima. To je dobro, jer bave li se time ljudi koji nisu agronomi, kaže dr. Karoglan-Kontić, to neozbiljno zvuči, pa je važno da struka uspostavi temelje.
Vito ANDRIĆ
