Krećete li u potragu za povoljnim stambenim kreditom neke od četrdesetak hrvatskih poslovnih banaka, isprva će vam se vjerojatno učiniti kako je bogata ponuda banaka postala vrlo slična. Taj prvi dojam može prevariti iako bismo se mogli složiti s tvrdnjom kako je konkurencija u domaćem bankovnom sustavu pridonijela tome da su se banke u većini kreditnih proizvoda, pa tako i kod stambenih kredita, u ukupnoj "cijeni" približile jedne drugima. Međutim, pronaći stambeni kredit prema svojoj mjeri u bogatoj ponudi ipak nije tako jednostavno.
Za "svoju mjeru" valja dobro odvagnuti osobnu financijsku i opću materijalnu situaciju, dobro isplanirati svoje prihode i rashode koliko se može dalje u budućnost te tek onda odabrati koji je stambeni kredit najlakši teret. Ponekad su pravi timing i odgovarajući instrumenti osiguranja i bitniji nego što je pokoja kuna više na mjesečnoj rati.
Dvojba: najjeftiniji ili najprihvatljiviji
Taj stambeni kredit kao proizvod sa svim popratnim troškovima ne treba biti nužno najjeftiniji. Bolje je reći da treba biti najprihvatljiviji, najjednostavniji pa stoga i najlakši način za stjecanje vlastita krova nad glavom. Ukratko, stambeni kredit trebao bi biti kao dobro odijelo. Budete li ga "nosili" s puno napora, onda je bolje uopće ga ne "kupovati".
Ako vam, primjerice, treba (relativno gledano) nešto manji iznos stambenog kredita od tristotinjak tisuća kuna ili četrdesetak tisuća eura, prvo je dobro u više banaka provjeriti osnovne "stavke" kao što su kamatna stopa, efektivna kamatna stopa, mjesečna rata, postoji li ili ne postoji mogućnost počeka na otplatu zajma, a potom i visinu naknade za obradu kreditnog zahtjeva te kakve sve instrumente osiguranja pojedina banka traži, koliki je traženi i mogući broj sudužnika i jamaca... Usporedbe neće biti lake. S bankarima treba biti uporan i tražiti posve precizne odgovore za svaku "stavku".
Nekoliko hrvatskih poslovnih banaka zamolili smo da nam dostave mjesečne izračune za stambeni kredit od tristotinjak tisuća kuna (četrdesetak tisuća eura) na rok od 10 godina. Međutim, dobivene podatke više treba shvatiti kao ilustraciju pristupa traženju kredita, nego kao neku konačnu preporuku uspoređivanjem. Naime, konačne odluka ipak ne smije biti prije nego što se provjeri i cijena svih ostalih uvjeta. Osim toga, čvrste usporedbe ne bi bile korektne.
Izračuni
U HVB Bank Croatia rata za kredit od oko 40.000 eura na 10 godina uz kamatnu stopu od 9 posto bez depozita trebala bi iznositi oko 510 eura, a uz kamatnu stopu od 8 posto i depozit od 20 posto iznosit će oko 490 eura. Dakle, oni koji sebi mogu priuštiti depozit imat će mjesečnu ratu lakšu tridesetak eura. U HVB-u su naknade za obradu kreditnog zahtjeva (ovisno o visini zajma) od 3 do 1 posto od iznosa kredita.
U Splitskoj banci, koja je odnedavna u vlasništvu HVB-a, odgovoreno nam je da bi mjesečna rata desetogodišnjeg kredita od 300.000 kuna uz kamatu od 6,79 odnosno 8,90 posto trebala iznositi 3420 odnosno 3729 kuna.
Na zamolbu da nam dostave izračune mjesečnih anuiteta i ostale ključne podatke za stambeni kredit od 300.000 kuna, iz Raiffeisen banke dostavili su nam čak sedam različitih izračuna. Očigledno su fleksibilni u svojoj ponudi stambenih kredita. Odabrali smo dvije varijante: uz kamatu od 7 posto, naknadu 1 posto, bez depozita i bez počeka mjesečna rata trebala bi iznositi 3483,25 kuna. Uz iste uvjete, ali uz poček od godinu dana s pripisom kamate glavnici rata bi iznosila 4014,51 kuna. Dakle, oni kojima je nužan financijski predah u prvoj godini (uređivanje i opremanje kupljenog stana uvijek je skupo) u RBA će imati mogućnost izbora.
Iz PBZ-a su nam pak dostavili dvije varijante izračuna kredita od 300.000 kuna na 10 godina. Prema prvoj, uz kamatu od 7,38 posto te depozit od 20 posto, mjesečna rata iznosila bi 3542,29 kuna. U PBZ-u su naveli i da bi rata na 20 godina iznosila 2394,81 kunu. Svakako izgleda "ljepše", ali je pitanje je li isplativije ako sebi možete priuštiti višu mjesečnu ratu. Prema drugom izračunu; uz kamatu od 8,88 posto, bez depozita mjesečna rata u PBZ-u bi iznosila 3780,82 kuna.
U Zagrebačkoj banci objasnili su nam kako u kategoriji "stambeni krediti" imaju tri kreditna proizvoda: "Dom do 35" - krediti za mlade, "5x5" - kredit uz fiksnu kamatu i stambene kredite uz stopu od 7,99 posto. Uza zajam od 300.000 kuna na 10 godina i kamatu od 6,99 posto na kredit "Dom do 35" rata bi iznosila 3448,65 kuna, kod kredita "5x5", koji imaju kamatu od 7,49 posto, bila bi 3521,18 kuna, a kod Zabinih stambenih kredita uz kamatu od 7,99 posto bila bi 3594,26 kuna. Ovisno o vrsti kredita naknade za obradu kreditnog zahtjeva u Zabi iznose 1 ili 2 posto, a ne mogu biti više od 7000 kuna. I Zabina kreditna ponuda doima se izuzetno fleksibilnom.
U Varaždinskoj banci, koja je članica Grupe Zagrebačke banke, nominalne kamate na stambene zajmove jesu između 7,99 i 11,50 posto. I u Varaždinskoj banci, kao i u Zabi, imaju kredite za mlade. Kod njih bi mjesečna rata na stambeni kredit od 300.000 kuna na rok od 10 godina i uz kamatu od 7,99 posto trebala iznositi 3638,40 kuna.
Riječka banka nudi stambene kredite uz kamatu od 9 ili 9,5 posto. Uz nižu 9-postotnu kamatu kredit od 40.000 eura ili 300.000 kuna na rok otplate od deset godina imao bi mjesečnu ratu od 506,70 eura odnosno 3800 kuna. A uz kamatu od 9,5 posto mjesečni anuitet iznosio bi 517,59 eura ili 3881 kuna.
Odabirući kredite po svojoj mjeri, nije se dobor isključivo orijentirati na one najveće, najpoznatije i najmoćnije hrvatske poslovne banke. Provjeravati ponudu najvećih je najjednostavnije i najlogičnije, ali je ponekad dobro zaviriti i u ponude nekih manjih, regionalnih ili lokalnih banaka.
Posebne ponude
Kao i velike banke, i manje banke imaju neke posebnosti u svojoj ponudi koje su možda upravo prema mjeri zajmotražitelja. Ako, kojim slučajem, radite u tvrtki koja vam je spremna pomoći da riješite svoj stambeni problem, nije zgorega doznati da je Karlovačka banka kao svoj proizvod izbacila na tržište upravo "Stambeni kredit uz potporu tvrtke". Pri tome kunski depozit za korisnika kredita oročava tvrtka za koju radi, a platila bi i naknadu za obradu kreditnog zahtjeva u visini 1 posto odobrena kredita.
Na taj kredit plaća se 10-postotna godišnja kamata, s tim da 70 posto kamate plaća korisnik kredita, a preostalih 30 posto poduzeće za koje radi.
Čini se da odgovorni u pojedinim stambenim štedionicama i u više poslovnih banaka smatraju kako bi hrvatske tvrtke mogle puno više sudjelovati u rješavanju stambenih problema svojih zaposlenih. Ne sumnjamo da će zaposleni svojim tvrtkama to znati vratiti na pravi način.
