Ljekovitost divlje ruže ili šipka poznata je našem narodu od davnina. Svjedoče o tome recepture o pripravljanju džemova i pekmeza iz 17. stoljeća. Naši stari upotrebljavali su šipak kao voće i kao ljekovitu biljku. Od šipka se mogu praviti sokovi, pekmezi, vitaminski koncentrati, sirupi, vino... Vitamini i ostali sastojci ploda šipka pridonose općem zdravlju organizma, posebice povećanju otpornosti tijekom zimskih mjeseci.
Šipak je bogat vitaminom C i ima ga 0,4-1 posto, deset puta više nego limun. Od brojnih pripravaka čaj od šipka ima zapaženo mjesto među sličnim napitcima zahvaljujući prije svega sadržaju vitamina C. Tako, primjerice, samo jedna šalica zadovoljava sve dnevne potrebe čovjeka za tim vitaminom.
Osim ljekovitih svojstava divlja ruža ima i lijep izgled, pa se može uzgojiti i na okućnici kao ukrasni grm. Tijekom cvatnje grm divlje ruže okiti se brojnim lijepim cvjetovima intenzivna ugodna mirisa. Divlja ruža dugo zadržava lišće i plodove unatoč djelovanju mrazova, pa je zimsko vrijeme preporučljivo za branje plodova. Divlja ruža može se uzgojiti iz reznica, te iz sjemena. Reznice je najbolje postaviti u kolovozu i rujnu.
I razmnožavanje pomoću sjemena daje dobre rezultate. Nakon prvih mrazova valja ubrati potrebnu količinu plodova te im izvaditi sjemenke. Sjemenke treba pomiješati s pijeskom i ostaviti u sandučićima ili kutijama da stoje vani u zimskim mjesecima. U proljeće ih valja posijati na željeno mjesto. U trećoj godini rasta divlja ruža daje plodove koji osim ljekovitosti i lijepo izgledaju.
Milan LOVRIĆ, dipl. ing.
