Hoće li se ušteđevina iz drugog stupa koristiti za buduće mirovine, krpanje proračuna ili možda investicije, kako priželjkuje mandatar Orešković, vidjet će se uskoro! Tu je temu otvorio zastupnik Mosta i mogući potpredsjednik Vlade Ivan Lovrinović iznoseći stav da drugi stup treba ukinuti i novac usmjeriti u proračun! Time bi izbjegao rezanje plaća.
Uplatili 55 milijardi
– Bio bi to kukavički i antireformski potez. Kukavički jer pokazuje da se nema snage za ozbiljnije poteze u smjeru fiskalne konsolidacije, već se smanjivanje deficita želi postići alibi-mjerom koja doista može smanjiti tekući deficit za oko 5,5 milijardi kuna, ili oko 1,5% BDP-a, ali tu postoji trik jer ne može se ni iz čega stvoriti nešto. To bi bila antireformska mjera jer ona praktično znači zatiranje mirovinske reforme – prokomentirao je Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta, autor niza studija o mirovinskom sustavu.
Drugi mirovinski stup raspolaže s 74 milijarde kuna, od čega je 55 milijardi kuna prikupljeno uplatama zaposlenih, a 20-ak milijardi zaradili su fondovi kroz ulaganja. Zarađena svota još je i veća ima li se na umu da je 6 milijardi kuna uplaćenih za vojsku i policiju prebačeno u proračun, a znatan novac isplaćen je i nasljednicima za umrle članove.
Dosad se nekoliko puta otvarala rasprava o ukidanju 2. stupa, u vrijeme bivše HDZ-ove vlade predlagali su to Damir Polančec i Ante Samodol, no nitko se nije usudio ukinuti ga. Ljudi taj novac doživljavaju kao privatnu imovinu i ne žele da se koristi za krpanje proračuna i pokrivanje nesposobnosti političke elite da smanji javni dug.
Protivnici 2. stupa predstavljaju manjinu i u akademskoj zajednici, primjerice to uz Ivana Lovrinovića ili Ljubu Jurčića žestoko traži Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta, pozivajući se na primjere Mađarske i Poljske. Slovačka je vlada četiri puta otvarala 2. stup i pozivala građane da ga napuste, ali nisu se financijski okoristili jer su u prvi stup prešli samo ljudi s malim plaćama. Većina hrvatskih građana u toj štednji vidi tračak nade za buduće mirovine, no Sindikat umirovljenika odmah bi ga prebacio u proračun da pojača primanja sadašnjih umirovljenika.
Lovrinovićevu najavu Nestić tumači kao trgovinu u kojoj država uzima novac uz obećanje da će preuzeti isplatu budućih mirovina.
– To je potez sličan klasičnom zaduživanju, ali se umjesto kod banka i investitora država zadužuje kod radnika, a taj će dug vraćati u ratama kroz isplatu mirovina u budućnosti. Da bi mogla isplatiti buduće mirovine, neke iduće generacije morat će osigurati dodani novac, plaćati veće poreze i doprinose ili smanjivati rashode. Ukratko, sadašnji deficit i nespremnost za sređivanje stanja u javnim financijama samo bi se prebacio na teret budućih generacija, današnjih mladih i djece. To ne djeluje hrabro i odgovorno – kaže Nestić.
HDZ je u kampanji, iz usta sadašnjeg predsjednika Sabora Željka Reinera, govorio suprotno od Lovrinovića, da stopu izdvajanja za drugi stup treba dizati na 10 posto kako bi se u budućnosti pojačale mirovine.
Projekcije Ekonomskog instituta pokazuju da sadašnji hrvatski mirovinski sustav u budućnosti neće imati problema s financijskom održivošću i to usprkos negativnim demografskim tendencijama. On ima problem s relativno niskim mirovinama.
Odgoda poteza
– Upravo se zato problemi ne smiju prebacivati u budućnost i dodatno opterećivati buduće generacije jer se rješavanjem fiskalnih problema danas otvara prostor za buduća povećanja mirovina.
Sadašnji mirovinski sustav otvara taj prostor u budućnosti. Ako se, međutim, buduće generacije dodatno opterete isplatama za sadašnju razinu mirovina na temelju zamrzavanja uplata u drugi stup, onda neće biti prostora za nikakvo povećanje mirovina u budućnosti – kaže Nestić.
Uvjeren je da se zamrzavanjem uplata u drugi stup ne bi riješili problem deficita i duga. Sadašnji je deficit oko 5% BDP-a, zamrzavanjem uplata on bi pao na oko 3,5%. Dakle još uvijek treba pro-
naći dodatne uštede. Takva mjera neće impresionirati financijska tržišta niti će popraviti kreditni rejting ili smanjiti kamate na hrvatski dug.
– Ova bi mjera mogla dovesti do samozavaravanja Vlade jer bi mogla smatrati da je napravila neko veliko postignuće tehničkim smanjivanjem deficita pa bi oslabjeli poticaji za stvarno djelovanje u smjeru fiskalne konsolidacije i reformi, što znači da bi se problemi samo prolongirali bez njihova rješavanja. Sve to govori da je riječ o izrazito lošoj ideji – zaključuje Nestić.
>> Za Grbina je Orešković 'lutka lutkara Karamarka', a poslao je i jasnu poruku zastupniku Mosta
I ja bih ovakav sesir pa da budem intelektualac!