Uručenje Mirovne nagrade njemačkih knjižara (25.000 eura) alžirskom piscu Boualemu Sansalu, čije su knjige u toj sjevernoafričkoj zemlji zabranjene, znači da se 63. sajam knjiga u Frankfurtu bliži kraju. Obilježio ga je svojevrsni umjetnički trijumf malog Islanda koji, sa samo 318.452 stanovnika, ima 400 pisaca, ali i krajnje neizvjesna bitka klasičnih s elektroničkim knjigama. Osim što elektroničke knjige, pogotovo u Americi, sve više istiskuju one tiskane, oko šezdeset posto tog rascvalog elektroničkog tržišta žrtva je piratstva, što ugrožava ne samo izdavače nego i autore. Iako je njemačko tržište knjiga teško 9,7 milijardi eura lani raslo (doduše za samo 0,40 posto), njemački knjižari, koji u velikom broju izlažu u Frankfurtu, svjesni su krize koju žive i borbe s elektroničkom knjigom koja je sve dostupnija i sve jeftinija za krajnjeg korisnika, a prema nekim zdravstvenim istraživanjima, čak i zdravija od čitanja tiskane knjige.
U veliku zvijezdu sajma, koji je i ove godine ugostio izdavače iz čak 110 zemalja (prvi put je svoj nacionalni štand imala Crna Gora), prometnuo se talijanski znanstvenik i književnik Umberto Eco predstavljajući dugoočekivani roman “Praško groblje”. Odmah do Eca, koji je jedan od najredovitijih gostiju Frankfurta, našao se i lanjski nobelovac, Peruanac Mario Vargas Llosa. U Frankfurtu je na čitanjima koja nisu bila besplatna najviše govorio o “Keltskom snu”, romanu koji je izazvao književni rat među izdavačima i koji je već preveden na srpski jezik. Hrvatsku su na nacionalnom štandu predstavljale četiri autorice, od kojih su gotovo sve ostavile (ili će uskoro ostaviti) traga na njemačkom govornom području. To su Ivana Simić Bodrožić, Olja Savičević Ivančević, Tanja Mravak i Maša Kolanović. Zbrka oko nekih termina vjerojatno neće utjecati na njihove kontakte sa stranim izdavačima, urednicima i prevoditeljima.
Štandovi Bosne i Hercegovine i Srbije bavili su se Ivom Andrićem, koji je točno prije pola stoljeća dobio Nobelovu nagradu za književnost. A nagradu Paul Celan za prevođenje dobili su i Mirjana i Klaus Wittman za prevođenje sa srpskog, hrvatskog i bosanskog jezika na njemački. Među ostalima, prevodili su i Dubravku Ugrešić, Tenu Štivičić, Filipa Šovagovića, Davida Albaharija... Među zapaženim gošćama sajma bila je i slavna švedska autorica krimića Camilla Lackberg, s kojom su se susrele njene urednice iz VBZ-a, koji je ove godine objavio njenu “Ledenu princezu”.
