Negativne kamatne stope koje neke države koriste da bi pokrenule investicije i povećale inflaciju njima dijelom koriste, ali za globalnu su ekonomiju pogubne, upozorila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) sa sjedištem u Baselu, u financijskom svijetu poznata kao “središnja banka središnjih banaka”. U nedjelju su analitičari BIS-a objavili čak dvije odvojene bilješke u kojima su podcrtali da je globalna ekonomska pozadina vrlo ranjiva i negativne kamate postaju realnost za sve veći broj zemalja s obzirom na to da njihove središnje banke traže način da potaknu realni rast i pritom se suočavaju s izazovima kao što je pad cijena nafte.
– Priprema se oluja u globalnoj ekonomiji, dijelom prouzročena time što vladama svugdje u svijetu ponestaje opcija monetarne politike – ističe čelnik BIS-a Claudio Borio u izvještaju naslovljenom “Teški mir otvara vrata turbulenciji”, u kojem napominje da bi 2016. mogla biti godina u kojoj će središnje banke “stvarno izludjeti”.
Ekonomisti BIS-a Morten Linnemann Bech i Aytek Malkhozov koji su, u zasebnom izvještaju, analizirali posljedice dotad nezamislive politike negativnih kamata koja je zamijenila politiku nultih kamata. Zaključili su da je sve teže ignorirati dokaze da negativne kamate ne rade za poticanje globalnog rasta. Jer, iako mogu biti dobar način da pojedine zemlje oslabe svoju valutu i povećaju izvoz, svjetsko gospodarstvo kao cjelina pati.
>>Da ne plaćamo kamate na dug svakom bi djetetu mogli dati 34.000 eura
>>Ne vraćaju 5 milijardi kuna stambenih kredita
