Inicijalnu javnu ponudu (IPO) dionica HEP-a treba odgoditi dok se za to ne steknu optimalni uvjeti, koji trenutačno ne postoje – zaključak je analize "Potrebe dokapitalizacije HEP-a putem IPO-a" koju su za Radničko vijeće te državne tvrtke izradili profesori sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović (na slici) i Drago Jakovčević. Dvojica profesora navela su da je planiranje i selekcija optimalnog trenutka izlaska na organizirano tržište kapitala bitan element za uspjeh IPO-a. Što se tiče vanjskih faktora, to su povoljna kretanja u industriji, pozitivna situacija na tržištu kapitala i očekivani novi IPO-i na tržištu. Unutarnji faktori su ostvareni dobri poslovni rezultati tvrtke, novi projekti i klijenti te pripremljenost tvrtke za IPO.
Vanjski i unutarnji faktori
Lovrinovićeva i Jakovčevićeva analiza pokazala je da sad nije optimalan trenutak za IPO HEP-a. Što se tiče unutarnjih faktora, uvjet je ispunjen glede dobiti i dobre financijske pozicije tvrtke, no novi projekti su djelomično definirani ili ih nema, a pripremljenost za IPO je slaba i on se radi u izbornoj godini.
Što se tiče vanjskih faktora, u analizi se navodi da su kretanja na tržištu kapitala pesimistična, očekivanja novih IPO-a nema, a da su povoljna kretanja u energetskom sektoru ostvarena zahvaljujući dvjema prethodno dobrim hidrološkim godinama. Usto navode i da je razina veleprodajnih cijena električne energije niska i obeshrabruje nove investicije.
Jakovčević i Lovrinović navode u analizi da se u programu rada uprave HEP-a, planu poslovanja tvrtke i planu restrukturiranja nigdje ne spominje IPO te smatraju da se radi prije svega o političkim motivima pokretanja IPO-a u izbornoj godini.
- IPO bi mogao biti dobar potez u cilju daljnjeg jačanja pozicije HEP-a i njegova budućeg razvoja pod uvjetom provedbe postupka u skladu sa strukom, bez političkih pritisaka i u primjerenom vremenskom roku. Na taj način bi se zaštitili interesi vlasnika društva, samog HEP-a i interes budućih dioničara - navode profesori koji predlažu da prvi korak bude završetak restrukturiranja HEP grupe. U analizi se navodi i da je HEP izuzetno dobro kapitaliziran, tvrtka je u protekle dvije godine ostvarila iznimno veliku neto dobit dovoljnu za financiranje zacrtanih investicija.
- Bez jasnih planova daljnjih investicija ili regionalnog širenja putem akvizicija nije potrebna dokapitalizacija - tvrde Jakovčević i Lovrinović. Oni su postavili i otvorena pitanja poput toga zašto se baš lani išlo na umanjenje vrijednosti imovine (ukupan efekt umanjenja vrijednosti termoelektrana iznosi 2,3 milijarde kuna), a to je smanjilo i zadržanu dobit. Smanjujući knjigovodstvenu vrijednost, navode profesori, smanjuje se i tržišna vrijednost tvrtke.
Poseban zakon o HEP-u
Njih dvojica smatraju da se IPO HEP-a treba odgoditi i zbog parlamentarnih izbora ove godine i da se dobit te tvrtke ne smije koristiti za krpanje državnog proračuna. Pri tome predlažu da za privatizaciju HEP-a treba donijeti poseban zakon. Ističu i da HEP ne smije postati nova Ina koja je, po njihovu mišljenju, loš primjer privatizacije.
U HEP-u pak kažu da je u tijeku dubinska analiza kojoj je cilj pronaći odgovor postoje li i koje su moguće opcije prikupljanja kapitala u javnoj ponudi za HEP. Analiza se provodi na temelju preciznih poslovnih podataka i poslovnih planova, a provodi je konzorcij međunarodnih banaka i konzultanata (Morgan Stanley, Sberbank i Unicredit grupa, Zagrebačka banka). Navedeni proces HEP provodi sukladno planu upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2015. koji kaže da će se u skladu sa stanjem na tržištu kapitala razmotriti opcija IPO-a ograničenog obima dionica HEP-a. Kažu i da za sada nemaju službenu odluku Vlade o pokretanju procesa dokapitalizacije. Kada i ako do te odluke dođe, kažu da su je spremni provesti.
>> Dokapitalizacija u lipnju, inače je stečaj neizbježan
>> Milanović prije izbora priprema dokapitalizaciju HEP-a preko IPO-a
