Budući da je projekt LNG-a na Krku nakon američke političke podrške zauzeo prioritet među projektima Europske komisije, izglednije je da bi mogao i zaživjeti, možda čak i bez obzira na sporost države i razne zavrzlame tvrtki unutar Dioki grupe, nekadašnjeg carstva Roberta Ježića, od kojih su neke u stečaju, neke u predstečajnoj nagodbi, a neke u likvidaciji.
Zemljište pod hipotekom
Prošli tjedan na informativan razgovor stigla su dva američka investitora, od kojih je jedan zainteresiran za ulaganje u LNG i koji će, prema najavama, predati pismo namjere, a drugi za otkup opreme u Dini Petrokemiji, što bi toj tvrtki, koja je dvije godine u predstečaju, a radnici su joj bez plaća, puno značilo. Naime, Dina Petrokemija i Adriaoil iz Milana vlasnice su zemljišta Ćuf na kojem bi se gradio LNG.
No, da bi gradnja mogla i početi, potrebno je riješiti situaciju s Hypo bankom, koja ima založno pravo na zemljište. Svjesni su toga i u tvrtki LNG Hrvatska koja vodi projekt, a kako su već prije naveli, s bankom će naći dogovor nakon što se dobije lokacijska dozvola. Tada bi Hypo banci ponudili zamjenski objekt ili bi se išlo na izvlaštenje. No, to je ipak dugotrajan proces, čiji bi rizik, kao i niz dugova, trebao preuzeti budući ulagač. Dio ulagača još je lani bio zainteresiran za gradnju LNG-a, ali i istodobno preuzimanje Dine, koja je u predstečajnoj nagodbi, te Diokija, koji je u stečaju, no država nije pokazala prevelik interes, pa navodno zbog odbijanja suradnje neki od investitora razmišljaju o daljnjim potezima prema Bruxellesu. Ulagači su tada isticali i kako bi bila čišća situacija da se nad Dinom Petrokemijom proglasi stečaj, za što su uvjeti zbog blokade računa postojali.
Teret ulagača mogli bi biti i dugovi Adriaoila, koji je u procesu likvidacije, nakon koje svi vjerovnici moraju biti naplaćeni. Porezna uprava izradila je nedavno izvješće o obavljenom nadzoru nad Dinom Petrokemijom i prema njihovim nalazima ispada da su kroz predstečajnu nagodbu napuhana potraživanja za 400 milijuna kuna. Povjerenik za predstečajnu nagodbu Mladen Janiška dao je prošli tjedan očitovanje u kojem tvrdi da to nije točno jer je Porezna izostavila tražbine tvrtki Ćuf i Piros, koja su nastala kroz založna prava trećeupisanih na nekretnine u vlasništvu tih društava, a odnose se na odobrene kredite Hypo banke, pa zato i postoji uknjižba hipoteke u korist banke. Porezna tvrdi i da nije mogla doći u uvid tražbina tvrtke Adriaoil iz Milana, što također nije točno jer su one javno iznesene i iznose 21,4 milijuna eura i 12,5 milijuna dolara, odnosno ukupno preračunato u kune – 232 milijuna.
Kredit od 20 mil. eura
Zanimljivo je i da u svom izvješću Porezna ne spominje kredit HBOR-a od 20 milijuna eura koji je odobren Dini, a čiji je jamac platac Robert Ježić, pa je i dodatno pitanje što se radi po pitanju naplate tog kredita. U HBOR-u kažu da poduzimaju sve kako bi se naplatili. Nevjerojatno je da i predstečajna nagodba Dine, navodi Janiška u svom očitovanju, traje dvije godine, da se termin okončanja postupka ne nazire, što znači da potraživanja radnika i ostalih vjerovnika nisu ničim zaštićena ni u tom razdoblju namirena.
– Stoga ovakvi nepravodobni i nepotrebni postupci s netočnim i pogrešnim zaključcima ne doprinose utvrđivanju stvarnog stanja za potencijalnog strateškog partnera koji želi obnoviti poslovanje dužnika, uz realizaciju projekta za LNG terminal – zaključuje Janiška.
>> Siemens prodaje Diokijevu zgradu na Žitnjaku najmanje za 5,2 milijuna eura
>> Ježić u biznis uplovio kao skiper, do vrha ga je doveo Sanader
nije valjda da drzava koci?