Općina Rugvica nalazi se južno od Dugog Sela, a prema posljednjim podacima imala je 7846 stanovnika. Na doseljavanje posebno utječe to što kod Ivanje Reke graniči s gradom Zagrebom, što autocesta Zagreb – Lipovac prolazi sjevernim dijelom općine i što su na njezinu području ležišta šljunka potrebna građevinarstvu. Otvaranje novog izlaza na autocestu još će više doprinijeti povezanosti s glavnim gradom i naseljavanju. A otkako je Ikea najavila otvaranje robne kuće u Rugvici, ta općina zbraja koristi, kaže njezin načelnik Ivan Remenar.
– Kroz porez na promet nekretnina i komunalni doprinos općina je prihodovala više od deset milijuna kuna, formirana je i komunalno opremljena zona u kojoj očekujemo nova ulaganja s novim prihodima u proračun, prostor općine postao je poznat u širem poslovnom okruženju, otvorena su radna mjesta, u gotovo dvije godine izgradnje uposlen je dio građevinske operative, a možda je najveći kapital izgrađena prometna infrastruktura koja omogućuje priključak na autocestu i povezuje ovaj dio općine sa svim bitnim prometnim pravcima – ističe Remenar.
Važan je svaki poduzetnik
No, iako je investicija za općinu i cijelu zemlju bila od velikog značenja i iako su se odluke donosile u skladu s ovlastima, protiv Remenara i općine podneseno je nekoliko prijava, zbog čega su on i općinski vijećnici bili česte mete raznih ispitivanja o stvarima koje su bile od početka javne.
– Od prvog službenog kontakta predstavnika Ikee i općine komunikacija je bila javna i otvorena, odluke vezane uz prostorno planiranje i izgradnju infrastrukture donošene su na sjednicama Vijeća i Poglavarstva u skladu s ovlastima i nije bilo nikakve osnove za čitav niz prijava. Smatram da je cilj takve združene akcije interesnih grupa te dijelova državnog aparata i politike bio prestrašiti vijećnike općine i načelnika te blokirati postupke koji su trebali omogućiti izgradnju Ikeine robne kuće na lokaciji u općini Rugvica – tvrdi danas Remenar.
U javnosti je najeksponiranija bila prijava protiv njega Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa, koje je smatralo da je Remenar preuzeo obveze podrške Ikei u izgradnji centra i krenuo u izmjenu prostornog plana prije izmjene prostorne dokumentacije.
– Povjerenstvo je prihvatilo konstrukciju iz prijave o navodnom sukobu interesa, izreklo novčanu kaznu i obvezu javne objave odluke kako bi efekt javnog sramoćenja bio veći. Da je odluka Povjerenstva bila neosnovana i formalno-pravno potvrđeno je pravorijekom Upravnog suda kojim je odluka Povjerenstva poništena – kaže Remenar.
Ističe da su po najavi dolaska Ikee velik interes iskazali i drugi poslovni ljudi iz Hrvatske i EU za gradnju prostora u blizini Ikee. Na žalost, posljednjih nekoliko godina opće krize interes je bitno smanjen te je i Ikea odgodila gradnju ranije planiranog trgovačkog centra uz postojeću robnu kuću. No, vjeruje da će se sada, kada je otvorena Ikeina robna kuća, obnoviti interes ulagača koji su preživjeli svjetsku krizu, kako će se vratiti i da će se kroz nekoliko godina uz Ikeu izgraditi novi poslovni sadržaji.
Općina Rugvica osim zone Ikea ima desetak lokacija namijenjenih gradnji poslovnih i proizvodnih objekata. Najveća zona nalazi se na području naselja Rugvica, neposredno uz izlaz s autoceste. U toj zoni općina je vlasnik oko 17 hektara zemljišta i polaže velike nade u buduće investicije. A ulagačima se uz sve prednosti položaja zbog izlaska na autocestu nudi i, primjerice, znatno niži iznos komunalnog doprinosa koji plaćaju. Interesi područja ulaganja, smatra Remenar, mogli bi biti trgovački i logistički centar, proizvodnja i zanatstvo, ulaganja u proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda. Ali tvrdi da pri dolasku ulagača ne misli samo na poznata i velika imena, nego da treba poštovati i svakog malog i srednjeg poduzetnika, posebno svakog proizvođača koji se odvaži na novo ulaganje. – Velik je dio temeljne infrastrukture izgrađen, dovršava se sustav odvodnje, opskrba vodom i plinom je riješena – kaže.
Nedavno je svoje ulaganje u gradnju logističkog centra na lokaciji Dragošićka u blizini izlaza Rugvica na autocestu najavila Ralu logistika.
– Otkupili su više od 20 hektara zemljišta u radnoj zoni Dragošićka s planom da do kraja 2014. izgrade većinu objekata. Općina je sklopila ugovor s tvrtkom o izgradnji potrebne infrastrukture te su u tijeku natječaji. Očekujemo novih 200 radnih mjesta u prvoj fazi, s najavom da bi tvrtka nastavila gradnju drugih poslovnih objekata, za što ima dovoljno prostora – kaže Remenar.
Ipak, općine i gradovi, napominje, tek su dio priče o gospodarskom rastu.
– Ključna je državna politika, spremnost i sposobnost stvaranja zdravog poslovnog okruženja, u što se lokalni segment mora uklopiti vođen vlastitim lokalnim interesima, ali i poštivanjem propisa koji svima moraju jamčiti jednake uvjete poslovanja – tvrdi.
Pravednija raspodjela
Dobro je i otvaranje poslovnih zona, kaže, jer imaju pozitivne učinke na lokalnu zajednicu, ali i šire od toga, no da bi trebalo možda otvoriti pitanje pravednije raspodjele poreznih prihoda.
– Porezni prihod u lokalnom proračunu s osnove poreza na dohodak vezan je uz mjesto stanovanja, a ne rada. Zbog toga efekti ulaganja u poslovne zone često nisu proporcionalni visini tih ulaganja; ljudi rade u jednoj, a žive u drugoj jedinici lokalne samouprave. To svakako smanjuje motivaciju za ulaganje u poslovne zone, što znači da bi neka buduća porezna rješenja trebala voditi računa i o pravednijoj raspodjeli poreznih prihoda – zaključuje.
Pozdravlja zakone koje je država donijela u cilju privlačenja ulagača, no smatra da će se teško samo zahvaljujući zakonima bitno pokrenuti investicijski proces.
Često se ulagačI pogrešno doživljavaju kao frajerI s torbama novca koje treba olakšati
– Stabilni i povoljni uvjeti investiranja, poznat porezni sustav koji se rijetko mijenja, brzina administrativnih i sudskih postupaka, opća pravna sigurnost, profesionalizam javnog servisa, dostupnost komunalne i druge infrastrukture bitni su preduvjeti za donošenje poslovnih odluka potencijalnih ulagača. Često se investitore doživljava kao frajere s torbama novca koje treba u svakoj prigodi olakšati za dio tog novca, slično kao što se često tretiraju turisti na Jadranu. Ulagači su ozbiljni i odgovorni ljudi koji moraju dobro promisliti kamo ulažu svoj novac – poručuje.
Uz sve to, kaže da je potrebno prihvatiti i činjenicu da se ne može skupo prodavati ono što imamo, od zemljišta, položaja, troškova države, posebno u djelatnostima gdje investitor bez većih šteta za sebe može birati dio svijeta u kojem će ulagati. Što se tiče zakona o strateškim ulaganjima koji bi dodatno trebali ubrzati veće investicije, kaže da tek treba vidjeti konkretno kroz primjer koliko se proces ubrzao jer, kao i sve druge, i taj primjenjuju iste javne službe.
>> 'Ikea efekt' - evo zašto su svi ludi za švedskim proizvođačem namještaja
IKEA je potrosila 13 godina dok je "podmazala" sve lokalne i ine mocnike.