S obzirom na to da ove godine iz košnica nisu iscijedili ni 25% hrvatskog prosjeka između 7 i 10 tisuća tona, med domaćih pčelara mogao bi poskupjeti najmanje 50%. Cijena bi mu, najavljuju, s prosječnih 40 mogla narasti na 60 kuna za kilogram.
No uz mizernu hrvatsku potrošnju od svega pola kilograma po stanovniku i “lijene” građane koji po navici med kupuju u trgovaca umjesto na tržnicama, bit će ga i po starim cijenama, žale se pčelari koji lošije godine za med ne pamte.
Dobro bilo tek prvo vrcanje
Željko Vrbos, voditelj Grupacije pčelara HGK i profesionalni pčelar s oko 3000 pčelinjih zajednica, ističe da je kiša isprala sav nektar iz medonosnog bilja. Za lučenje nektara biljkama treba tiho i sparno vrijeme bez oborina, a kako su noći bile hladne, a dani nedovoljno sušni i topli, pa su se cvjetovi i kasno otvarali i rano zatvarali, od 6-7 pčelinjih paša u godini propalo ih je gotovo šest.
– Jedino je prvo vrcanje u proljeće bilo dobro. Bagrem, amorfa, lipa, kesten, suncokret, čak i jesenska livada podbacili su u medoberu pa pčelari, osim deficita u blagajni, imaju i dodatne troškove za prihranu pčela kako bi preživjele zimu. Što je najgore, zbog kiša i poplava upravo prolaze i optimalni rokovi za sjetvu uljane repice, što znači da će i u proljeće iduće godine biti loše – tvrdi Vrbos prema kojemu je zadnja solidna godina za medare bila 2009. Lani je RH po prvi puta od samostalnosti uvezla više meda nego izvezla. Dok je, primjerice, 2008. uvezla svega dvije tone, lani je uvezeno 330 tona. Od toga je čak 245 tona meda iz Kine koji je siromašan peludnim zrncima i upitne kvalitete pa ga trgovci, tvrdi Vrbos, miješaju s domaćim i etiketiraju kao hrvatski. Izvezli smo ga pak upola manje, 164 tone, a kako se loše vrijeme nastavlja i ove godine, pčelari se boje da će sramotan trend uvoza idućih godina postati pravilo na uštrb domaće proizvodnje. Tim više ako se zna da smo prije pet-šest godina s manje košnica nego danas izvezli 1300 tona meda.
Ostali bez novca EU
No kako pčelarstvo u nas počiva uglavnom na amaterima i hobistima – i zaboravlja se da 20% profesionalaca drži 80% hrvatske proizvodnje meda – jedina smo članica EU koja iz pretpristupnih fondova EU za pčelarstvo nije dobila ni lipe. Zna li se da EU godišnje nedostaje čak 150 do 200 tisuća tona meda, a Hrvatska je s čak tri klimatske zone na malom području bogom dana za proizvodnju vrhunskog ekološkog meda, Vrbos se opravdano pita kako je mjerodavnima u Bruxellesu takvo što moglo promaći. Kvalitetni domaći med u izvozu već postiže cijenu od 39 kn/kg u veleprodaji pa su, kako bi mu zaštitili ekstrakvalitetu i prepoznatljivost, slavonski pčelari započeli zaštitu, brendiranje i dizanje potrošnje svoga meda.
– Takav agrobiznis treba prepoznati i dati mu dobar vjetar u leđa, inače će na kraju najdeblji kraj izvući potrošači – poručuju.
>>Na odmorištima uz A1 carinici oduzeli 195 kila sira te med i gljive!
>>Na tržištu 5000 tona meda bez nadzora
Dakle, ocaj od clanka. Prvo "“lijene” građane koji po navici med kupuju u trgovaca umjesto na tržnicama, " - pa nemogu vjerovati. Kaj bi svi trebali trcati na trznice? Gospodja Jolanda Rak Šajn bi se trebala ispricati za ovo. Drugogo - Kosovska i Njemacka zastava su zamijenjene. Trece, nije u svezi clanka nego - izvozimo 134 tone, a uvozimo 146 tona? Jeli to nama "lijenim" gradjanima preprodaju nas med?