Njemačka kancelarka Angela Merkel požalila se hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću prilikom njegova nedavnog posjeta Berlinu da njemački investitori u Hrvatskoj nailaze na lošu poslovnu klimu i da se susreću s ozbiljnim problemima i opstrukcijama na svim razinama, od lokalne zajednice do Vladina kabineta. Najviše se njemački ulagači žale na predimenzioniranu i sporu birokraciju te neučinkovita pravosudna tijela. Nijemci upozoravaju da imaju dojam da je Hrvatska neprijateljski nastrojena prema ulasku stranog kapitala i da to može ozbiljno ugroziti dolazak stranih investitora i spriječiti gospodarski oporavak zemlje u kojoj je recesija najžilavija u regiji. Osobito je to zanimljivo u kontekstu pravog procvata njemačkog gospodarstva nakon velike gospodarske krize. Njemačko gospodarstvo od početka prošle godine raste po stopama znatno većim od najoptimističnijih prognoza, a izvoz raste dvoznamenkasto i na najvišim je razinama od ujedinjenja.
Pljuska prve dame Njemačke stigla je samo četiri mjeseca nakon što su njemački poslovnjaci premijerki Jadranki Kosor predali popis 15 velikih projekata za koje su zainteresirani u Hrvatskoj. Projekti se prije svega odnose na infrastrukturu, energetiku, poljoprivredu i turizam. Među ostalim, riječ je o uspostavi redovite zračne veze između kopna i hrvatskih otoka, o projektima proizvodnje električne energije iz vjetra, hidroelektranama te o modernizaciji hrvatske poljoprivrede. Vlada RH još se nije očitovala o budućnosti tih projekata, čini se da je svu svoju energiju usmjerila u realizaciju 11 državnih projekata za koje će se uskoro raspisati javni natječaji.
Nijemci su treći najveći investitori u Hrvatskoj, iza Austrijanaca i Nizozemaca, a razlikuju se od drugih po tome što su u našu zemlju najviše uložili u industriju i proizvodnju.
Prilikom najvećeg susreta poduzetnika dviju zemalja u povijesti, dvodnevnoga njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma sredinom lipnja prošle godine u Zagrebu, zaključeno je da će njemačke investicije biti važan kotač u oporavku uzdrmane hrvatske ekonomije. Na forumu je sudjelovalo više od 350 predstavnika poduzeća iz obiju zemalja.
Najpoželjniji smo u regiji
– Na većini ovih projekata radi se već dulje, za pojedine je već osigurano cjelokupno financiranje pa bi se vrlo brzo mogli početi ostvarivati. Time bi se stvorila radna mjesta te osigurali poslovi za hrvatsko gospodarstvo pa bi projekti imali učinak konjunkturnog programa koji financira privatno gospodarstvo. Zbog toga smo na tom području posebno angažirani kao bilateralna komora – kazao je tada Ralf Blomberg, predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore. Ministar Popijač nije tada krio oduševljenje iznimno pozitivnim reakcijama njemačkih poduzetnika koji su u Hrvatskoj prepoznali najpoželjniju destinaciju za ulaganje u cijeloj regiji.
– Kada njemački poduzetnik kaže regija, od danas, on misli Hrvatska. S premijerkom Kosor i ministrom gospodarstva Đurom Popijačem dogovorili smo finalizaciju projekata i za četiri tjedna imat ćemo program u 10 točaka na temelju kojega ćemo raditi. Vlada RH odlučit će koji će se projekti realizirati – kazao je tada Klaus Mangold, predsjednik Odbora njemačkog gospodarstva za zemlje istočne i jugoistočne Europe.
Najviše je Popijač bio zadovoljan najavljenim njemačkim ulaganjima u energetiku i industriju, koja su zaobilažena na račun trgovine.
– Otvoreni smo za njemačke investicije u svim sektorima, a najviše u industriju koja nam je u ovome trenutku najvažnija – kazao je tada Popijač.
Nijemci su najavili kako im je cilj uskoro preteći Austriju, najvećeg ulagača u Hrvatsku. Zaključno s trećim tromjesečjem 2010. u Hrvatsku su investirali 2,871 milijardu eura, ali bode oči činjenica da je Hrvatska u prvih devet mjeseci lani, kada je hrvatsko gospodarstvo dotaknulo dno, uspjela privući samo 3,6 milijuna eura njemačkih investicija. Za usporedbu, 2008. privukli smo iz Njemačke 428 milijuna, a 2009. 162,4 milijuna eura. Najveća njemačka investicija u Hrvatskoj je preuzimanje Hrvatskih telekomunikacija – Deutsche Telekom je u HT od 1999. do 2001. uložio 1,4 milijarde eura.
Uvjeti se ne poboljšavaju
Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora trenutačno pripremaju istraživanje među svojim članovima o gospodarskoj klimi u Hrvatskoj. Prema istraživanju provedenom u svibnju 2010., iz odgovora hrvatskih i njemačkih poduzeća, jasno se vidi da okvirni uvjeti poslovanja u Hrvatskoj i dalje zahtijevaju napore oko njihova poboljšanja.
– Sudionici istraživanja navode da je djelovanje gospodarsko-političkih mjera nužno pri suzbijanju korupcije i kriminala, s naglaskom na javni sektor, povećanju učinkovitosti javne uprave, poboljšanju pravnog sustava i pravne sigurnosti te porezne politike. U vezi s boljim uvjetima poslovanja i s ciljem jačanja kupovne moći i znatnog rasterećenja poreznih obveznika traži se smanjenje poreza i posebice parafiskalnih davanja. U usporedbi s prethodnim godinama, u 2010. sudionici istraživanja pojačano su upozoravali na nedovoljnu moralnost pri plaćanju – ističe Peter Presber, direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.
Poduzeća zahtijevaju smanjenje kašnjenja u plaćanju, osobito javnog sektora, te kritiziraju zloporabu moći velikih kupaca. Traže se strože zakonske regulative za naplatu potraživanja. Također, sudionici istraživanja smatraju da bi Vlada hitno trebala riješiti problem oko transparentnosti posebice javnih natječaja i poreznog sustava, što bi opet pozitivno djelovalo na povećanje konkurentnosti Hrvatske.
– Stoga Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora i njezina uprava s velikim zanimanjem prate pokrenute, odnosno donesene mjere hrvatske Vlade – kazao je Presber.
Jedan od važnijih zadataka Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore jest angažiranim poduzećima pružiti informacije iz prve ruke te omogućiti dijalog za svladavanje prepreka. Nadalje, Komora podržava projekte koji mogu biti od koristi za obje strane.
Započeti intenzivni dijalog nastavio se prošlog tjedna u Mainzu. U sklopu vrlo posjećena gospodarskog skupa u Industrijskoj i trgovinskoj komori Rheinhessen, predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i ministar gospodarstva Đuro Popijač informirali su prisutne goste o mogućnostima ulaganja u Hrvatskoj.
Josipovićev posjet unio optimizam
Čini se da je susret hrvatskog predsjednika s njemačkim gospodarstvenicima unio malo živosti i na gospodarskom polju.
– Kao bilateralna Komora osjećamo da se uvjeti za oporavak gospodarskih odnosa između Njemačke i Hrvatske poboljšavaju, a razlog tome je među ostalim i oporavak njemačkog gospodarstva – smatra Presber.
Reforme vezane uz pristup Hrvatske Europskoj uniji pozitivno utječu i potiču taj razvoj. Hrvatskim i njemačkim poduzećima nude se brojne zanimljive prilike za poslovanje i suradnju, posebice na području energije (uključujući područje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti), infrastrukture (željeznice, luke i zračne luke), vodoopskrbe i gospodarenja otpadnim vodama, zbrinjavanja otpada te turizma, navodi Presber.
Njemački partneri na tim područjima ne samo da mogu ponuditi visoku tehnologiju i odgovarajući know-how nego su često u radu s partnerima iz novih članica EU stekli iskustva te znaju kako zatražiti poticajna sredstva iz fondova EU te na koji se način njima koristiti. Od tog iskustva mogu profitirati obje strane.
– Kao bilateralna Komora posebno dajemo pozornost pokretanju suradnje na tim područjima. Istovremeno se Komora zalaže za ubrzavanje realizacije važnih zajedničkih projekata njemačkih i hrvatskih poduzeća koji su već uznapredovali te koji bi, sa stajališta uključenih partnera, mogli dugotrajno pozitivno utjecati na hrvatsko gospodarstvo. Tu se osobito radi o projektima iz područja energetike u ukupnoj vrijednosti od nekoliko stotina milijuna eura. Ti su projekti za Hrvatsku posebno zanimljivi budući da mogu djelovati kao konjunkturni program koji je financiran izvana – ističe Peter Presber.
Izgubljeni u administraciji
Investicijsko raspoloženje za ulaganje u Hrvatsku na najnižoj je razini i u Austriji, zemlji koja je sa 6,472 milijarde eura neprijeporni lider u ulaganjima u Hrvatsku. U prva tri tromjesečja prošle godine, prema podacima Hrvatske narodne banke, Austrijanci su u Hrvatsku izravno investirali 269,7 milijuna eura, za razliku od 2,05 milijardi u 2007., 1,05 milijardi u 2008. te 421 milijun u recesijskoj 2009. godini.
I Austrijanci kao najveću prepreku za ulaganje u Hrvatsku ističu preglomaznu birokraciju, korupciju, pravnu nesigurnost. Austrijanci se žale da su izgubljeni u papirima i dozvolama koje moraju ishoditi za pokretanje biznisa. Nije im jasno zbog čega imaju velikih problema i s dobivanjem boravišnih dozvola za rukovodeće ljude u tvrtkama u Hrvatskoj.
– Hrvatska država još nije shvatila kako je novac investitora postao plašljiv. Na svaku nesigurnost se povlači – kazao je Roman Rauch, direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu.
Naveo je Rauch i konkretan primjer investitora koji je nakon godina pokušaja da posao pokrene u Hrvatskoj sve napustio i tvornicu otvorio u Srbiji. Riječ je o tvrtki Diamond Aircraft koja je u Varaždinu htjela otvoriti tvornicu za proizvodnju dijelova za zrakoplove. Planirali su uložiti nekoliko milijuna eura i zaposliti više od 100 radnika. Već su na pripremi posla zaposlili 20 radnika, ali ih je izmorila višegodišnja procedura pa su odlučili prekinuti započeti projekt u Varaždinu i tvornicu su sagradili u Srbiji.
Austrijanci mnogo očekuju od novoimenovanog potpredsjednika Vlade za investicije Domagoja Ivana Miloševića. Nadaju da će on dobiti ovlasti za ubrzavanje najvećih investicija, odnosno da može narediti "ova dozvola mora biti gotova za tjedan dana ako su ispunjeni svi uvjeti".
Imenovanjem potpredsjednika za investicije Vlada namjerava nadoknaditi propuštenu priliku da zemlju učinimo zanimljivom za ulagače – da privučemo kapital, pokrenemo investicijski ciklus i otvorimo nova radna mjesta. Problemi su brojni, a u listopadu je i Vlada izašla s točnim popisom prepreka koje treba što prije ukloniti. Među njima je, primjerice, pojednostavnjivanje i ubrzavanje izdavanja radnih dozvola, pojednostavnjivanje registracije za najčešće osnivana trgovačka društva, odnosno društva s ograničenom odgovornošću. Također, potrebno je ubrzati provedbu stečajeva i provesti "one stop shop" pristup za postupke nakon registracije tvrtke. Zatim, treba ubrzati rješavanje sudskih postupaka, kupnju zemljišta, registraciju vlasništva i gradnje te bolju naplatu potraživanja.
Jednu od važnih prepreka, pravilnik o izradi urbanističkih planova, ukinuo je nedavno novi ministar graditeljstva Branko Bačić. Taj pravilnik koji je donijela njegova prethodnica trebao se retrogradno odnositi na 1074 dokumenta, što bi bio ne samo novi trošak za lokalnu vlast nego bi i blokirao investicije, jer bi se usuglašavanje s prostornim planovima oduljilo unedogled. Zanimljivo, donošenje toga pravilnika bila je zadnja odluka ministrice gospodarstva na odlasku Marine Matulović-Dropulić.
@Hikos i trba biti! Dok kod nas glave ne počnu padati nema naprijed