TLM možda broji zadnje dane u predstečajnoj nagodbi i čeka otvaranje stečaja, za što postoje uvjeti zbog neispunjavanja obveza. Neki od aktera u cijeloj priči vezanoj za TLM kao da takav kraj i žele, dok su neki drugi uvjereni da spasa ima i u predstečajnoj nagodbi. Slovački fond Across Private Investments preko svoje hrvatske podružnice voljan je ući u TLM u predstečajnoj nagodbi, predali su pismo namjere, izradili model i strategiju, ali ne mogu obaviti dubinsko snimanje jer im to vodstvo TLM-a ne dopušta.
Slovenci kod ministra
– Fond želi prvo steći vlasništvo nad TLM-om, a onda obaviti dubinsko snimanje – kaže nam Boris Teški, predsjednik uprave Jadranske banke, jedne od najvećih vjerovnika TLM-a. Kako nam objašnjava sugovornik blizak fondu, oni u stvari žele prethodno postići dogovor sa sadašnjim vlasnikom Igorom Shamisom o mogućem preuzimanju TLM-a, no to ne uspijevaju, a prije nego što postignu dogovor, smatraju da i nema smisla ući u dubinsko snimanje. Već dulje vrijeme interes za TLM iskazuje i slovenska tvrtka Impol.
– Interes postoji, razgovori traju, ali više od toga ne možemo govoriti – potvrdio nam je glavni direktor Impola Jernej Čokl.
Iako je TLM privatna tvrtka, potencijalni ulagači traže pomoć Ministarstva gospodarstva. Predstavnici Impola prošli su tjedan bili na razgovoru kod ministra, a Ministarstvo će ovih dana kontaktirati i sa slovačkim fondom. No, kako nam kaže pomoćnik ministra Tomislav Radoš, TLM je privatna tvrtka i Ministarstvo ne može utjecati na odluku vlasnika hoće li ili ne prodati TLM. Ali može upozoriti da se ugrožavaju proizvodnja i radna mjesta, što će vjerojatno stajati i u pismu koje će ovih dana CERP poslati vodstvu TLM-a.
Posrnuli TLM ove je godine od obitelji Pejčinovski preuzeo Igor Shamis, koji se predstavljao kao bogati poduzetnik iz Rusije, no sudska rješenja pokazuju da iza njega stoje veliki dugovi u Rusiji, a navodno više nije ni vlasnik kompanije u Češkoj, koja mu je bila glavno pokriće za nastavak istog posla u Hrvatskoj. Shamis nam je kratko odgovorio da je on vlasnik TLM-a i da ga ne namjerava prodati. U TLM je Shamis došao s tada svojom desnom rukom i kako je govorio, čovjekom od povjerenja, Marijanom Stričevićem, kojeg je postavio na čelo kompanije, no koji je, kako tvrdi, ubrzo uvidio da Shamis nema namjeru spašavati tvrtku. Shamis ga je smijenio, a za najbližeg suradnika imenovao Branimira Lepura, bivšeg predsjednika uprave i donedavnog oštrog protivnika Shamisa.
Zbog takvog spleta događaja sve su češća nagađanja da je od početka postojao dogovor i još nedorečen plan Pejčinovskog i Shamisa vezan za TLM. Iako radnici dobivaju plaće, pretpostavlja se da već sljedeći mjesec za plaće novca neće biti, jer sve ostale obveze Shamis ne ispunjava. Zbog toga radnici traže što prije pronalaženje rješenja. Slovački fond spreman je preuzeti TLM u predstečajnoj nagodbi i otpustiti tek manji broj zaposlenika, a navodno ima iskustvo u aluminijskog branši kroz dvije tvrtke iz zapadne Europe, dok bi slovenski Impol, inače vrlo uspješna kompanija u toj branši, htjela TLM u stečaju. Kako će biti, zasigurno najvećim dijelom ovisi o najvećem vjerovniku – Jadranskoj banci. Zagovornik ulaska Impola u TLM je u posljednje vrijeme često spominjan Vlado Čović, čelnik Zagreb Montaže. Priča se da je Čović zagovornik stečaja TLM-a kako bi tako lakše riješio problem u svojim tvrtkama – Adria plusu, Montalu i Elemesu, a koje su nastale podjelom TLM-a među vlasnicima prije nekoliko godina, dok neki smatraju, što je manje vjerojatno, da mu je cilj prenamjena zemljišta čiji je djelomični vlasnik njegova tvrtka Adria plus, a na kojem su bili smješteni donedavno neki od pogona TLM-a. Čović opovrgava glasine, no priznaje da mu tvrtke imaju problema zbog TLM-a koji ne podmiruje obveze.
Milijunska šteta
– Potrebno je dugoročno rješenje koje će omogućiti opstanak TLM-a. A problemi koji se iznose ove godine tek su manji dio onih koji se gomilaju godinama i koji su stvorili više milijunske nepotrebne gubitke, pa je samo u pet mjeseci ove godine gubitak 66 milijuna kuna – kaže Čović. Zato on trenutačno spas vidi u slovenskom Impolu koji ima dokazano dobru proizvodnju u Sloveniji i Srbiji, no koji bi svoju efikasnost primijenio navodno i na puno manjem broju zaposlenih u TLM-u, za razliku od slovačkog fonda koji bi otpustio manji broj ljudi. Zbog niza nepravilnosti podugi niz godina od nepoznatog tijeka novca dobivenog kreditima, danih jamstava, reklamacija i sl. sindikat metalaca podnio je niz tužbi DORH-u, koji bi u konačnici i trebao raspetljati višegodišnju zavrzlamu u TLM-u, a s čime se slaže i najveći broj sugovornika – dugogodišnjih aktera vezanih za poslovanje TLM-a.
>>Radnici šibenskog TLM Aluminiuma i sisačkog Metalinga prosvjeduju u svojim gradovima
>>TLM TPP traži novac za pokretanje manjeg dijela proizvodnje
