Zagrebačka banka povećala je maksimalni iznos stambenih kredita u kunama sa 300 tisuća na 2 mil. kn, a rok otplate produljila s 20 na 30 godina. Uz HPB koji je prvi uveo kunske stambene kredite još prije četiri godine, jedina su banka koja nudi otplatu na tri desetljeća. Prema podacima HNB-a, stambene kredite u kunama trenutačno nudi devet banaka i tri štedionice: uz veće banke koje navodimo u tablici, imaju ih Croatia, Istarska kreditna i Štedbanka. Najveći iznos kredita može se dobiti u Wüstenrot stambenoj štedionici, 3,8 mil. kn, a među bankama prednjači PBZ s 2,3 milijuna. Iako su se donedavno banke klele da su zbog manjka dugoročnih izvora u kunama, jer kunskih je depozita malo i ročnost im je kratka, nemogući dugi otplatni rokovi, pokazalo se da to ipak – nije istina.
‘Zeleni’ krediti
Zaba tako od jučer nudi čak tri modela otplate – uz fiksnu i promjenjivu kamatu ili njihovu kombinaciju. Fiksna kamata namijenjena je kratkim rokovima otplate – na pet godina iznosi 5,15%, na sedam 5,25%, a na deset 5,35%. Promjenjiva kamata s otplatom na 30 godina veže se uz nacionalnu referentnu stopu i zasad im je najniža – iznosi 5,10% za klijente i 5,35% za ostale građane. Najpovoljniji su “zeleni” stambeni krediti – njihova je kamata 5%.
– Podaci prvog kvartala pokazuju povećanu potražnju za stambenim kreditom u kunama. Dodatno je primjetan i sve veći interes za zelenim kreditima koji čine 30% nove prodaje. Kroz moratorij za rođenje djeteta dajemo poticaj mladim obiteljima na trajno rješavanje stambenog pitanja – komentirala je Mirela Budojević, direktorica Zabina upravljanja proizvodima financiranja za individualne klijente.
Generalno su kunski krediti i dalje nešto skuplji od eurskih: u HPB-u je razlika u prosjeku oko pola postotnog boda, za stambeni kredit u euru na 30 godina kamata je 5,04%, za isti kredit u kunama 5,65%, takav “zeleni” kredit ima kamatu za eure 4,54%, za kune 5,15. U Erste banci kamata na stambene kunske kredite u rasponu je od 5,37 do 6,47%, dok je za eure taj raspon između 5,16 i 6,95%. OTP za kune drži dvije godine fiksnu kamatu 5,49% te poslije promjenjivu 6,49%, dok su ekvivalent za eure 6,25 i 6,28%. U Splitskoj je za kune kamata u rasponu od 5,09 i 6,99%, za eure im je nešto veća, no ne preciziraju iznos zbog, kako kažu, različitosti kredita.
Više od 65% u kunama
Najveći udio kunskog portfelja građana ima HPB – 67%, u Erste je udio 35%, u Splitskoj oko 25%. U ukupnim kreditima cijelog tržišta, udio kuna iznosi oko 30%, a u to se ubrajaju i nenamjenski i autokrediti. No podatak da je u 2015. najveća banka više od 65% gotovinskih kredita plasirala u kunama dosta govori o trendu. Sve je manje klijenata spremno izložiti se riziku valute koja nije domaća.
>> Uzimanje kredita skuplji je oblik financiranja države
u ovoj jeb.... zemlji, stambeni kradit, odlazak na ljetovanje, novi auto i sl. si mogu priuštiti ovisnici o državnoj sisi ( uhljebi )!