KOLAPS U OŽUJKU

Krediti stali, a banke zarađuju

04.05.2009.
u 20:05

U 2009. banke su kreditirale državu s devet milijardi kuna, tvrtke su dobile 1,75 milijardi, a građani tek 207 milijuna kuna! U ožujku ni tvrtkama ni građanima nisu davani novi krediti, pa se postavlja pitanje događa li nam se kreditni slom, koji su druge države proživjele ranije?

– Ne bih rekla da imamo kreditni lom, ali sustav kao da je zaustavljen. Kredita je malo i idu državi – komentira dr. Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta.

Centralna banka uvjerava da nema opasnosti od pojave kreditnog sloma jer banke posluju stabilno, a sporiji rast kredita u većoj je mjeri posljedica usporavanja gospodarske aktivnosti.

Poslovne su banke, veli Igor Ljubaj, analitičar u Direkciji za istraživanje HNB-a, prvo tromjesečje završile s blagim porastom dobiti od 3 posto, dok se udio nenaplativih kredita nije promijenio. No, od početka godine plasmani banaka nebankarskom sektoru usporili su na samo 0,8 %, a kad se oduzme utjecaj tečajnih razlika, Ljubaj kaže da se zapravo dogodio pad od 0,4 %. Godišnja stopa rasta kredita nebankarskom sektoru spustila se na 9,2 %, odnosno 6,2 %, nakon što se isključi utjecaj tečaja.

– Takva kretanja posljedica su manje potražnje za kreditima, ali i sklonosti banaka da u uvjetima negativnih gospodarskih trendova uspore rast kredita privatnom sektoru – kaže Ljubaj.

Dobit PBZ-a u prvom tromjesečju pala je 10 %, Zagrebačke banke 7 %, HPB je poslovao s gubitkom, dok je Erste rastao 6 %. Dr. Vizek naglašava da krediti državi rastu po godišnjoj stopi od 92 %, a stanovništvo usporava na 8 %, no Ljubaj dodaje da je financiranje središnje države olakšalo ispunjavanje državnih obveza, te je povoljno utjecalo na ukupnu likvidnost.

Zdeslav Šantić, analitičar RBA, kaže da trend nije neočekivan jer se smanjuju potrebe stanovništva za kreditima i potrošnjom, a opreznije su i banke.

– Cilj je sačuvati stabilnost sustava, pa banke manje vode računa o osvajanju tržišnih udjela, a više o sigurnosti – kaže Šantić.

Otkazi i smanjenje plaća građane će učiniti znatno rizičnijim klijentima, kažu analitičari PBZ-a.

Želite prijaviti greške?