Bavljenje budućnošću koja će ugroziti ljudskost omiljena je tema umjetnika već stotinama godina, ali kako izgleda kada se toga primi Michael Bay, jedna od perjanica suvremenog vatrometnog, blještavog i ispraznog Hollywooda? Nažalost, dosadno.
Priču o proizvodima, tj. kloniranim ljudima čija je jedina svrha da budu rezervni dijelovi za originale, Bay je upakirao u mješavinu "Opstanka", "Matrixa" i "Loganova bijega", koji je zapravo i najveći uzor, ali glavni pokretač cijeloga filma ipak je run&gun poetika. Intrigantnost moralnih pitanja koji okružuju kloniranje, Bay traljavo odrađuje reda radi samo kako bi se posvetio onome što ga doista zanima - igri lovice uz golemu količinu pirotehnika.
To bi bilo i dobro kada bi barem taj dio bio obrađen zanimljivo, ali uz bespotrebno agresivnu kameru i svođenje glumaca na obične akcijske lutkice, Johanson i McGregor doista izgledaju poput Barbie i Kena, "Otok" doseže zabavu identičnu situaciji u kojoj dva sata gledate nekoga kako loše igra računalnu igricu. (J. J.)
