Danas će u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu biti predstavljena knjiga “Album hrvatske ćirilice u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu” dr. sc. Ivana Kosića. Kosić je bio dugogodišnji voditelj odjela Zbirke starih knjiga i rukopisa u NSK, a prije pet godina objavio je i opsežan članak na temu hrvatskih ćiriličnih knjiga koje u svom trezoru čuva NSK u Zagrebu. Najnoviju Kosićevu knjigu objavio je NSK, a o njoj će na današnjem predstavljanju govoriti akademik Josip Bratulić i dr. sc. Marinka Šimić te autor. Knjiga je otisnuta u stotinjak primjeraka, i to uz pomoć Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. U NSK ističu da knjiga “Album hrvatske ćirilice u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu” daje povijesni presjek razvoja jednoga od triju hrvatskih pisama – hrvatske ćirilice te obrađuje ćirilični fond – rukopise, pisma i tiskopise, koji se pažljivo čuvaju u vrijednoj Zbirci rukopisa i starih knjiga zagrebačke NSK. U pripremi knjige sudjelovali su i dr. sc. Nataša Bašić te veći broj djelatnika NSK, a recenzirali su je akademkinja Anica Nazor, akademik Josip Bratulić i dr. sc. Marinka Šimić. U članku koji je dr. sc. Ivan Kosić objavio 2013. godine u časopisu Filologija ističe se da Zbirka rukopisa i starih knjiga NSK među hrvatskim latiničnim i glagoljičnim knjigama u posebnoj skupini čuva ukupno šesnaest naslova, odnosno dvadeset i pet izdanja knjiga tiskanih bosansko-hrvatskom ćirilicom.
Tiskani u četiri grada
“Uglavnom su to prijevodi i preradbe djela stranih autora ponajviše crkvenih naučitelja i teologa, čije je učenje bilo općeprihvaćeno u katoličkom svijetu. Knjige su objelodanjene u šesnaestom, sedamnaestom i osamnaestom stoljeću, i to u Mlecima, Rimu, Urachu i slovačkoj Trnavi”, ističe Kosić u tekstu te napominje da su među tim ćiriličnim knjigama početnice, katekizmi, legende o Mariji, Sveto pismo Novoga zavjeta i teološka, tj. ćudoredno-poučna proza. Deset hrvatskih ćiriličnih izdanja koja se čuvaju u NSK tiskano je u Mlecima, tri u Rimu, dva u Urachu te jedno posebnom vrstom ćirilice u Akademskoj tiskari u slovačkoj Trnavi.
O ćiriličnim izdanjima Akademske tiskare u Trnavi, kako to ističe dr. Ivan Kosić u svojem tekstu iz 2013. godine, posebno se brinuo kardinal Leopold Kolonić, ostrogonski nadbiskup i primas Hungariae, koji je 1681. dao za tiskaru nabaviti ćirilična slova, i to pomalo različita od slova kojima su se u Mlecima tiskala djela bosanskih franjevaca, kao i od slova koja su se rabila u ruskim tiskarama.
Dvadeset i pet knjiga tiskanih bosansko-hrvatskom ćirilicom u zbirku NSK najvećim su dijelom prispjele otkupom zbirke znamenitog hrvatskog ilirca Ljudevita Gaja. Ostavštinu Ljudevita Gaja otkupila je Hrvatska zemaljska vlada i darovala je Kraljevskoj sveučilišnoj knjižnici 1893. godine. Gajevu knjižnicu i ostavštinu popisao je najstariji Gajev sin Velimir, a Gajeva knjižnica sadržavala je 16.000 svezaka knjiga i više od 700 rukopisa te osobnu rukopisnu ostavštinu Ljudevita Gaja u kojoj se nalazi i oko 2500 pisama. Gajeva knjižnica najvredniji je dio Zbirke starih knjiga i rukopisa NSK. U zbirci ćiriličnih knjiga NSK tako se nalaze i “Kratka azbukvica i kratak kerstjanski katoličanski nauk” nizozemskog teologa i isusovca Petrusa Canisiusa kao i “Bukvár slavenskiĵ pismeny Veličaĵšagõ Učitelê B. Ieronïma Stridonskagõ napečátan” splitskog jezikoslovca i glagoljaša te osorskog biskupa i zadarskog nadbiskupa Mateja Karamana.
Vrijedni katekizmi
Među katekizmima su i onaj španjolskog teologa i filozofa, isusovca Diega de Ledesme, Petrusa Canisiusa, ali i nekoliko izdanja katekizma fra Matije Divkovića (1563. – 1631.) kojeg se smatra utemeljiteljem bosanskohercegovačke književnosti na hrvatskom narodnom jeziku. Riječ je o nekoliko izdanja u kojima se, primjerice, nalaze različite grafike na temu prizora iz Novog zavjeta.
U zbirci se nalazi i “Sto čudesaa aliti zlameniaa blažene i zlavne Bogorodice, divice Marie” fra Matije Divkovića u kojoj je Divković s latinskoga preveo treći dio zbirke “Sermones Discipuli” Johannesa Herolta, ali i Novi zavjet tiskan 1563. ćiriličnim slovima u Hrvatskom biblijskom zavodu u Urachu, u kojem je objavljen i prijevod tiskan glagoljičnim slovima.
Mi davno izašli iz juge, al juga iz nekih nikad.