Zahvaljujujući skorašnjim lokalnim izborima ovih je dana u prvi plan gurnuta zanimljiva ideja koja nadilazi stranačke predznake i kao takva ima podršku cijele filmske zajednice. Ivan Maloča, jedan od naših najuspješnijih filmskih i TV producenata (“Svećenikova djeca”, “Sonja i bik”, “Bitange i princeze”...), u kandidaturi na listi Hrvatskih laburista prvi je put u njavnost iznio plan pretvaranja dijela Velesajma (govorimo o paviljonu ili dva) u, kolokvijalno govoreći, “filmski grad”. Takav bi projekt pomogao ne samo da audiovizualna industrija dobije primjerenu infrakstrukturu, nego i da postane osjetna gospodarska grana na gradskoj i nacionalnoj razini.
Strategiju već imamo
- Ambasador Vandoren rekao je da je audiovizualna industrija treća industrija Europe, a cilj ove je ideje da postane važna i u Zagrebu, odnosno Hrvatskoj - kaže Maloča i daje podatke:- Koliko se ljudi može zaposliti u AV sektoru najbolje je objasniti pokazateljima drugih država. Irska je prije donošenja strategije, i gradnje infrastrukture izravno upošljavala 700 ljudi u kratko vrijeme dosegla je 5.000 zaposlenih, a 2011. procijenili su da u pet godina mogu taj broj povećati na preko 10,000 zaposlenih. Mi imamo strategiju (HAVC je ima), ali nemamo infrastrukturu.
Kod ideje koju zastupa Ivan Maloča postavlja se pitanje zašto se u tu svrhu ne koriste paviljoni Jadran filma. Maloča odgovara:
- Jadran film je privatni studio i posluje po komercijalnim cijenama, a ovakav bi studio vodio računa i o kulturnim proizvodima koji ne mogu plaćati komercijalne cijene, a uloga grada i države upravo je u tome da brine i o njima. Napominjem da bi infrastrukturom ovog projekta upravljao Zagrebački velesajam, Zagreb film ili neka od institucija koju grad već ima. Također, Jadran film ima veliki studio od 1200 četvornih metara, jako skup, a nama su u prvoj fazi potrebni manji studiji kakve sada nemamo.
Povećana potražnja
Maločine riječi potvrđuje i primjer Hrvoja Hribara, čelnika HAVC-a, koji se ovih dana vratio s početka snimanja novog filma Ognjena Sviličića i ostao neugodno iznenađen neadekvatnošću uvjeta improviziranog studija u zagrebačkom Katranu.
- Takav način proizvodnje u improviziranim studijima poskupljuje proizvodnju a uvjeti rada su neljudski - kaže Maloča i objašnjava zbog čefga se pokazuje sve veća potreba za boljom infrastrukturom.
- Još prije 15 godina imali ste jednu nacionalnu TV, danas imamo 32 digitalna TV kanala, kablovsku televiziju, tu je i internet... Svima je njima potreban raznoliki AV sadržaj. Napravimo li infrastrukturu o kojoj govorimo moći ćemo raditi razne manje ili veće projekte. Ukratko, dobit ćemo kvalitetniji program i više radnih mjesta.
