Svijet je na rubu nepovratne katastrofe. Vijest je to koja odjekuje već danima, nakon što je početkom mjeseca Odbor za klimu Ujedinjenih naroda objavio do sada najopsežnije izvješće o klimatskim promjenama. Iako znanstvenici godinama upozoravaju na poguban utjecaj čovječanstva na prirodu, pozivajući na korjenite i temeljite promjene, ovo je, kažu iz UN-a, zaista posljednji trenutak za djelovanje i brzu reakciju koja bi mogla barem ublažiti i ograničiti posljedice globalnog zagrijavanja. U protivnom će se toplinski valovi, kiše, poplave, suše i požari, uragani i druge ekstremne prirodne nepogode nastaviti pogoršavati – a na udaru naći će se i kulturna baština.
– Ovo je crveno upozorenje za čovječanstvo. Zvona na uzbunu su zaglušujuća – poručio je glavni sekretar UN-a Antonio Guterres pozivajući na hitni prekid proizvodnje energije iz ugljena i drugih fosilnih goriva koji znatno štete okolišu.
A dok ovo čitate, diljem našeg planeta, tisuće se neprocjenjivih kulturnih dobara koja svjedoče o bogatoj povijesti čovječanstva, nalaze u neposrednoj opasnosti od vremenskih neprilika, toplinskih valova i podizanja razine mora. Sve do danas do nas stižu apokaliptični prizori i tragične vijesti iz zemalja poput Grčke, Turske i Italije gdje od početka kolovoza bjesne stotine požara. Vatra je razorila velik dio tih zemalja, oduzela više ljudskih života, a od plamene buktinje jedva su spašeni i neki od najvažnijih kulturnih i arheoloških lokaliteta. Požar koji je u jednom trenutku opkolio Atenu priprijetio je i Akropoli, a od potpunog uništenja nadljudskim naporima vatrogasaca u posljednji je trenutak spašena Olimpija, arheološko nalazište poznato kao mjesto održavanja antičkih Olimpijskih igara. Uz opasnosti od požara, zagađenje zraka, kisele kiše, jake suše i siloviti pljuskovi uzrokuju eroziju kamena i mramora antičkih struktura u Grčkoj – a stručnjaci su zabrinuti i za čuveni atenski Partenon, jedan od do sada najočuvanijih arheoloških spomenika.
U drugim krajevima svijeta, veliku prijetnju predstavljaju uragani, čija se učestalost i intenzitet pojačavaju zbog zagrijavanja oceana. Nabrojimo li samo nekoliko od tisuća primjera, uragan Sandy znatno je oštetio Kip slobode i otok Ellis pored New Yorka, a uragani Irma i Maria razorili su Puerto Rico, uključujući i neke od najvažnijih i najvećih muzeja i arhiva u zemlji poput Musea de Arte. Nastavi li se podizati razina mora, a UN-ovo novo izvješće sugerira kako je proces zagrijavanja oceana i otapanja ledenih pokrova za sada nemoguće zaustaviti, katastrofa prijeti i brojnim obalnim gradovima u našoj neposrednoj blizini. Među njima su talijanska Ravenna i francuski Arles, a Venecija, grad koji već zbog kombinacije faktora polagano tone, mogao bi se suočiti s pogubnim scenarijima.
Od presudne je važnosti stoga da se u borbi protiv klimatskih promjena posvetimo i pronalasku rješenja za očuvanje kulturne baštine svijeta, čemu svjedoče brojne inicijative poput UNESCO-ova Urban Heritage Climate Observatoryja, a u veljači je prošle godine u Dubrovniku, u povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, održana i konferencija „Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika“ u organizaciji našeg Ministarstva kulture i medija. Klimatske promjene zahtijevaju sustavne analize i dugoročne mjere prilagodbe, kazali su nam iz Ministarstva, ustupivši nam podatke o nekim od najugroženijih lokaliteta u Lijepoj Našoj.
– Riječ je o vrijednim gradskim područjima, kao i kulturno-povijesnim cjelinama koje se nalaze neposrednoj blizini mora, gotovo na samoj obalnoj crti. Njihove temeljne strukture kao i gradska infrastruktura, povijesna kanalizacija, podrumi, ugrožene su podizanjem razine mora. Među njima su Stari grad Dubrovnik, povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača, povijesni grad Trogir i kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča. Kaštelanski zaljev u kojem se nalazi osam kulturno-povijesnih cjelina, primjer je područja za koje je izrađen 2019. godine Plan upravljanja obalnim područjem Grada Kaštela. Plan uzima u obzir utjecaj klimatskih promjena na naselja koja se nalaze uz sam rub obale na niskoj nadmorskoj razini te su stoga ugrožena anticipiranim podizanjem razine mora - rekli su nam iz Ministarstva.
U Hrvatskoj, podizanje razine mora izravno utječe i na manje poznata nalazišta poput podmorskog i kopnenog arheološkog nalazišta Pačipolje, na ostatke antičkog naselja i luke na Murteru, arheološku zonu Sveta Trojica u Tribnju i na otoku Barbarincu, arheološko nalazište Soline u Privlaci, Bošana u Biogradu na Moru… Uz veće hrvatske rijeke i njihove pritoke nalaze se i područja najvećeg rizika od poplava među kojima su kulturno-povijesna cjelina grada Karlovca, stari grad Sisak te tradicijska arhitektura Posavine i Pokuplja.
A nastavimo li koračati ovim putem bez povratka, budućnost ovih i mnogih drugih dragocjenih kulturnih bogatstava neizvjesna je. Ovo jest naše posljednje zvono na uzbunu – i ne smijemo ga ignorirati.
