Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu udomio je najbolje od najboljega od talijanskoga futurizma. Više od stotinu radova majstora ovoga prvog avangardnog pravca s početka dvadesetoga stoljeća postali su eksponati izložbe “Futurizam, dinamizam i boja” koja se za javnost otvara večeras. Umjetnici poput Umberta Boccioinija, Giacoma Balle, Achillea Funija, Gerarrda Dottorija, Enrica Prampolinija, Robera Baldessarija, Vittoria Corona i drugih svojim su stvaralaštvom oblikovali talijansku, ali i svjetsku umjetničku scenu, a dosezi njihovih ostvarenja vidljivi su i danas.
– Do pojave futurizma umjetnost je bila vezana za galeriju. Međutim, oni su rekli: neka i ulice i namještaj i odjeća i cijeli naš život bude umjetnost. I tako je i bilo – rekao je uoči izložbe njezin talijanski kustos i jedan od najvećih poznavatelja futurizma Maurizio Scudiero.
Bacali pamflete iz tramvaja
Prekid s tradicijom, a posebice s tradicionalnom umjetnošću, pokretačka je sila futurizma. Umjetnici prve generacije futurizma, odnosno osnivači pokreta, G. Balla, U. Boccioni, C. Carrà, G. Severini i Luigi Russolo svoje manifeste o posve novom shvaćanju umjetnosti dijelili su masovno svima. Ne samo poklonicima umjetnosti ili pristašama futurističkih stavova nego i “običnim” građanima kojima su nastojali unijeti umjetnost u svaku poru života. Bacali su tako svoje pamflete iz tramvaja po ulicama, s kazališnih galerija, išli od vrata do vrata... Inspirirala su ih brzina i tehnološka dostignuća s početka stoljeća i upravo su kroz te sfere propagirali svoje stavove. Automobili, avioni, tvornice, industrijski gradovi pa čak i nasilje svrgnuli su s trona umjetničkih motiva pitoreskne pejsaže, klasiče realistične portrete i sve što ima veze s prirodom. Pokazali su kako je tehnologija pobijedila svoga tvorca – čovjeka i kako je upravo ona jedini put ka razvoju zemlje koji, jasno, usporava tradicija. Slikarstvo je svakako prva asocijacija na futurizam, iako je utjecaj pravca vidljiv i u produkt-dizajnu, modnom dizajnu, arhitekturi, pa čak i gastronomiji.
– Futuristi su ozbiljno shvatili svoj poziv da umjetnošću oboje svakodnevni život. Poznata je futuristička “taktilna večera”. Ne bih ulazio u to kakvi su bili kuhari, ali zasigurno je zanimljivo kako su uspjeli svojom umjetnošću ući u svaki segment života – govori kustos Scudiero. Ulazili su futuristi u svakodnevni život i likovnošću, ali i glazbom, književnošću, fotografijom, filmom... Eklekticizam izričaja svakako je još jedna od karakteristika futurizma koje su promijenile tijek povijesti umjetnosti.
Kultni ‘patchwork’ prsluci
Težište izložbe je na slikarstvu. Međutim, među eksponatima pronašle su se i skulpture, kao i primjerci grafičkoga, modnoga te produkt dizajna. Tako se mogu vidjeti i primjerci namještaja s potpisom Giacoma Balle, a tu su i reklamne konstrukcije Camparija koje je osmislio i dizajnirao Fortunato Depero. U MSU su stigli i njegovi poznati futuristički prsluci izrađeni “patchwork” tehnikom, a jednog od njih odjenuo je i sam kustos Scudiero. Svi radovi stigli su u Zagreb zahvaljujući talijanskoj organizaciji za kulturu StArt S.r.l., koja ih je prikupila iz europskih muzeja, ali i od privatnih kolekcionara.
– Nije bilo baš jednostavno prikupiti tolike radove, posebice od privatnih kolekcionara. Znate, njima je to bilo kao da im odvodite dijete – slikovito je Davide Sandrini, direktor StArt S.r.l.-a, opisao put kojim su umjetnine prošle kako bi došle u Zagreb. Izložba inače po prvi put u Hrvatsku donosi takvu kolekciju futurističkih radova, a kako doznajemo, njihova ukupna vrijednost veća je od 60 milijuna eura.
Zagrebačka izložba talijanskih futurista koji su radom utjecali i na dadaiste, art déco, nadrealiste, pravac vorticista... ostaje otvorena do 20. travnja.
