“Kralj Tomislav – najmoćniji hrvatski vladar” naziv je novog specijalnog izdanja Večernjeg lista čija je promocija održana danas i u Hrvatskom povijesnom muzeju gdje je upriličen i prigodni okrugli stol “Legende i činjenice o kralju Tomislavu” na kojem su sudjelovali: dr. sc. Vladimir Peter Goss sa Sveučilišta u Rijeci, dr. sc. Hrvoje Gračanin sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, dr. sc. Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest, Marijan Lipovac iz HAZU i Robert Bubalo kao urednik specijalnog izdanja, a razgovor je moderirao Božo Skoko.
Ravnateljica muzeja Matea Brstilo Rešetar uvodno je odluku Večernjeg lista da na ovakav način širokoj javnosti prezentira događaje, pojavnosti i procese iz hrvatske povijesti ocijenila hrabrom i pozitivnom.
Priče o kralju Tomislavu
– Radeći nekoliko mjeseci na ovom izdanju i surađujući sa stručnjacima, nismo “iskopali” ništa novo, ali smo možda uspjeli dati viziju kako je izgledalo doba kralja Tomislava. A sve smo to podijelili na četiri poglavlja: razdoblje prije kralja Tomislava, kralj Tomislav osobno, Tomislavova Hrvatska i kralj Tomislav u suvremenoj Hrvatskoj – kazao je Robert Bubalo, dok je Hrvoje Gračanin podsjetio da je o samom kralju Tomislavu malo konkretnih podataka što je u kasnijim vremenima dovelo do konstruiranja raznih priča o njemu.
– Kralj Tomislav je poseban jer je trebao biti najmoćniji hrvatski vladar, ali o njemu znamo jako malo pa je pitanje je li on zaista bio tako moćan ili ga mi tako doživljavamo. Crkveni sabor u Splitu i uloga Grgura Ninskog relevantni su događaji zbog puno podataka koje možemo povezati s kraljem Tomislavom. Ne vjerujem da je on došao do Drave, no papa mu daje kraljevski naslov i očito je uspio nominalno proširiti područje pod svojom vlašću – dodao je Hrvoje Gračanin.
– Ako je točno da je Tomislav uspio osigurati hrvatske zemlje južno od Drave, onda je on učinio mnogo, omogućio da se na ovom području počne stvarati jedna nova kulturna sredina – naglasio je potom Vladimir Peter Goss izrekavši i kritiku što kao narod jako malo radimo na promociji vlastite povijesti.
Mario Jareb je pak podsjetio na 1000. obljetnicu proglašenja Tomislava kraljem, održanu 1925., kazavši da je ona tada dobro došla da se opet otkrije ime kralja Tomislava i da ga se promovira u nositelja hrvatske državnosti.
– Sama ta proslava zamišljena je još početkom 20. stoljeća, još u vrijeme Austro-Ugarske, a inicirala su je Braća Hrvatskog Zmaja, što je bila prigoda da, u vrijeme kada se u Europi obilježavalo nekoliko tako velikih obljetnica, i Hrvati podsjete na svoju tradiciju. Doživljavalo se to kao hrvatska proslava čime se isticao i izgrađivao hrvatski identitet – kazao je Jareb također upozoravajući da vrlo slabo poznajemo naše velikane i važne obljetnice, usput navodeći da upravo ove godine obilježavamo 170 godina postojanja hrvatske zastave.
Donio kršćansku vrijednost
– Kralj Tomislav, koji je ondašnjem hrvatskom području dao i kršćansku vrijednost, prvi je slavenski kralj s tom titulom. Važno je tu pismo pape Ivana X. No, iako su češki knez Vaclav i Tomislav bili suvremenici, Česi su svog prvog vladara proglasili svetim, a mi smo to propustili učinili. Da su Hrvati svog kralja Tomislava počeli štovati kao mučenika i sveca, možda bi i Tomislav bio proglašen svetim – rekao je Marijan Lipovac naglasivši da bismo se već sad trebali početi pripremati i za 1100. obljetnicu Tomislavova kraljevstva koja nas očekuje 2025.
Predlazem da se fokusiramo na događaje jos dalje u proslosti. Recimo krapinski pracovjek, takodjer Hrvat i katolik zasluzuje vise postovanja. Ajmo to rijesit za pocetak, pa ce nam biti puno lakse obracunati se s 2018....ekonomijom, demografijom, ekologijom....jer zapravo ako nee zivis u proslosti - nisi Hrvat. Komunjaro...