Godine 2002. besplatni dnevnici činili su 8,3% od ukupnog broja
novinskih naklada u Europi, no 2007. godine taj udio je narastao na
22,1% (izvor: Metro International).
Veliki izuzetak jedino je Njemačka, jedno od najvećih novinskih tržišta
na svijetu i ujedno tržište bez naročito razvijene kulture besplatnih
novina. Bez Njemačke, besplatne novine zauzimale bi udio od 26,7%
ukupnih novinskih naklada. Čak i u Francuskoj, koja se dugo opirala
besplatnim novinama, danas samo u Parizu postoje četiri besplatna
dnevna lista. Iako je trend opadanja naklada manje drastičan u
europskim okvirima, ipak većina kupovnih novinskih izdanja u tehnološki
razvijenim zemljama bilježi negativan ili u najboljem slučaju stabilan
trend. Koliko je stanje i u Francuskoj ozbiljno govori i
prošlomjesečni štrajk novinara dnevnog lista Le Monde – prvi štrajk u povijesti
tih novina uopće. Povod štrajku je najava 25-postotnog smanjenja broja
zaposlenih u dnevnom pogonu i prodaja specijaliziranih priloga, među
kojima je i legendarni “Les
Cahiers du cinema”, jer ih uprava ocjenjuje neprofitabilnima (sbe).
NOVINARSTVO 2.0 Je li za novinski biznis nastupila točka preokreta?