U vrijeme kada je tako svejedno imamo li na vlasti tzv. lijeve ili desne, kada je dovoljno da manjina stanovništva izađe na izbore i izglasa ulazak u EU ili lokalnu vlast, ali je potreban natpolovičan broj ljudi kada treba provesti referendumsku volju građana, pravo je pitanje nije li demokracija obična – utopija.
Širenje ideologija
U tom su smislu organizatori ovogodišnjeg zagrebačkog Subversive festivala našli više nego prikladan naziv svoga programa koji će uključivati filmske projekcije i tribine, a sve pod temom \"Utopija demokracije\". Filmski program održava se u kinima Europa i Grič, a započinje 4. svibnja filmom \"Pervertitov vodič kroz ideologiju\" Sophie Finnes, nastavak suradnje redateljice i slovenskog filozofa Slavoja Žižeka koji se služe inventivnom analizom filmske povijesti da bi razotkrili širenje ideologija. U nizu vrijednih filmova organizatori, uz film otvorenja festivala, posebno izdvajaju nekoliko naslova. \"Samo se smiješite\" Rusudan Čkonie govori o natjecanju ljepote za titulu gruzijske majke 2010. godine u kojem su više od polovine kandidatkinja samohrane majke koje jedva spajaju kraj s krajem. \"Za Marxa\" Svjetlane Baskove na osebujan način prikazuje klasni rat između nezadovoljnih radnika ruske čeličane i turbokapitalista, talijanski dokumentarac \"Mračna tvar\" prikazuje kako se rajsko mjesto Salto di Quirra na Sardiniji 1956. godine transformiralo u poligon za testiranje novih oružja. \"Trebate biti za nešto, a ne samo protiv nečega\", cinično poručuje Clinton Davidu Lettermanu referirajući se na pokret Occupy, a tim prizorom Ken Loach završava svoj dokumentarac \"Duh četrdeset pete\"...
Bunt prevarenih
Posebno vrijedi najaviti, jer se tiče naše vlastite sumnjive zbilje, nedjeljnu premijeru dugometražnog dokumentarca večernjakovca Arsena Oremovića \"U braku sa švicarcem\", o kreditima u švicarskim francima, odnosno o problemu na kojem se dramatično zrcali nebriga države za vlastite građane. Film govori o problemu kroz nekoliko razina: kroz sudbine žrtava kredita iz cijele Hrvatske, kroz objašnjenja stručnjaka o financijskim, pravnim, političkim i povijesno-sociološkim aspektima problema. No, postavlja se i pitanje kako to da reakcija 120 tisuća prevarenih ljudi od osjećaja bespomoćnosti ne prerasta u konkretnije izražavanje bunta, jesu li pojmovi zakon i red, demokracija i slični samo fini načini kojima sistem štiti svoj prevarantski karakter te može li upravo pitanje duga biti sredstvo za mobilizaciju masa.