Davno je njemački književnik Erich Kästner napisao dječji roman "Emil i detektivi". Priču iz Berlina smještenu u dvadesete godine prošlog stoljeća o djeci koja sama riješe problem svog prijatelja Emila, vrate mu ukradeni novac i pri tome uhvate lopova, tridesetih je godina 20. stoljeća preveo hrvatski pjesnik Gustav Krklec, a do sada je u Zagrebačkom kazalištu mladih, tj. tadašnjem Pionirskom kazalištu, igrala 1954. godine kao oda dječjem zajedništvu.
Svestrani Milan Trenc
Sada ga je na scenu Zagrebačkog kazališta mladih postavio Milan Trenc, svestrani umjetnik kojeg domaća javnost prvenstveno poznaje kao ilustratora svjetske klase, strip-crtača i autora "Noći u muzeju" na temelju koje je nastao uspješni hollywoodski serijal.
Za suvremenog "Emila" je Trenc adaptirao tekst, kreirao scenografiju i videoprojekcije te ga režirao. Na sceni su u glavnim ulogama djeca iz ZKM-ova učilišta.
Rezultat svega toga je predstava u posve retro-ruhu u kojoj led rasvjeta kojom je riješena scenografija i videoprojekcije na kojima se vrte prizori iz nekog davno zaboravljenog vremena ne uspijevaju dohvatiti sadašnjost, baš kao što ni djeca glumci ne uspijevaju zadržati ritam predstave koji odgovara uzbudljivu lovu na lopova.
Stoga je glavno pitanje koliko je taj i takav "Emil" prijemčiv današnjoj djeci. Djevojčica na sjedalu ispred mene mirno je pojela sendvič koji je ponijela u kazalište, popila čaj iz termosice... očito nimalo uvučena u priču.
Trud malih glumaca
Treba svakako priznati da se mali glumci i te kako trude, a na premijeri u subotu 7. veljače, u velikom finalu hvatanja lopova, vidjeli smo ih sve, iako su uloge uvježbali kao alternacije. Oni odrasli, predvođeni Jasminom Telalovićem u ulozi glavnog negativca Grundeisa i Zoranom Čubrilom koji kao sam Erich Kästner djeci priča cijelu priču, ovdje su tek u "službi" svojih malih kolega.
>> Zbunjujem ljude jer mi je stil da radom mijenjam različite medije
